Nova Istra

123 Milan SOKLIĆ NOVI PRIJEVOD plaće suradnikā i troškove tiskanja. Eventualne viškove obično je darovao za huma- nitarne svrhe i načelno je odbijao zarađivati novac pisanjem. Nije stoga slučajno da je upravo Karl Kraus bio jedan od prvih kritičara uprezanja kulture u komercijalne svrhe. U eseju Svijet plakata , koji je spomenute večeri pročitao u Puli, Kraus kariki- ra onomad već započetu uporabu djelā visoke kulture u svrhu promidžbe trivijalnih proizvoda i usluga. Esej o svijetu plakata govori i o novoj, fiktivnoj zbilji koju čine šarene kulise reklama te otvara put današnjim znanstvenim teorijama o ulozi medi- ja u suvremenome svijetu. 5 Imajući u vidu današnje obilje besplatnih intelektualnih usluga na internetu, koje se financiraju reklamom, proročanski zvuči rečenica: „Za- što bismo plaćali za kulturne ideale, kad ih kao ambalažu za naramenice možemo dobiti badava?“ U ismijavanju materijalistički motivirana ponašanja nimalo nije štedio ni Židove, što ga je učinilo vrlo nepopularnim kod dijela njegovih sunarodnjaka. Primjer tak­ voga ismijavanja jest satirična glosa Priopćenja iz obaviještenih krugova koju je pro- čitao u Puli, nadahnuta novinskim oglasom u kojemu se traži financijski primjeren suprug za kćer vlasnika neke tkaonice. Novinare i pisce židovskoga podrijetla na- padao je barem koliko i one iz kršćanskih obitelji, a neprijatelj broj jedan bio mu je vodeći bečki liberalni list Neue Freie Presse u vlasništvu Židova Moritza Benedikta čiji je klijentelizam prezirao. Kad su ga neki sunarodnjaci zbog takvoga držanja na- zvali antisemitom, Kraus im je odgovorio to da u kritici nije šovinist nego „sve na- rode podjednako prezire“. Događaji nakon Svjetskoga rata, posebno nakon dolaska nacista na vlast u Njemačkoj, bolno su mu pokazali koliko je u ozračju militantnog antisemitizma teško ustrajati na poziciji neovisnoga intelektualca, vjernoga samo načelima duha, i prinudili ga na nužne „korekcije“. No, u vrijeme kad je „predavao“ u Puli o tome još nije moglo biti govora. Nepopularnim ga je među sunarodnjacima učinilo i njegovo pristupanje katoli- čanstvu u travnju 1911. godine. Ta ga okolnost, međutim, nije učinila manje kritič- nim prema kršćanskoj kulturi, posve u duhu Nietzschea, naročito u pitanjima sek- sualnoga morala. Kad su mu spočitnuli tu diskrepanciju, Kraus je u svom stilu od- govorio aforizmom:„Ne miješam se u svoj privatni život.“ Godine 1922. istupio je iz Katoličke crkve i otada više nije pristupao nijednoj vjerskoj zajednici. Kritika kršćanskoga seksualnog morala povezuje ga, kako daje naslutiti komen- tator pulskoga lista, s njemačkim piscem Gustavom Frenssenom, čiji su romani u 5 Ogledom Svijet plakata iscrpno se bavi Viktor Žmegač u nezaobilaznu djelu Bečka moderna (Matica hrvatska, Zagreb, 2012., str. 91-96.). Žmegač ukazuje na dvoznačnost izraza „Svijet plakata“, gdje se genitiv„plakatâ“ može odnositi na plakate koji„imaju svoj ‘svijet’“, ali i na svijet kao zbilju „koja je primarno obilježena promidžbenim i sličnim tekstovima“.