Nova Istra

271 Slaven BERTOŠA PRILOG O ZAVIČAJU tara Bartolomea Gervasija predmet je iduće cjeline. Privatno-pravni dokumen- ti koje su zabilježili labinski bilježnici, a među njima se ističu oporuke, kodicili, ugovori o mirazu i kupoprodajni ugovori, predstavljaju važno vrelo podataka za proučavanje gotovo svih sastavnica svakodnevnoga života – društvenih, političkih, gospodarskih i vjerskih aktivnosti stanovnika labinske komune. Tako i bilježnička građa koju je od 1525. do 1550. vodio navedeni labinski notar sadrži zanimljive podatke o društvenoj strukturi komune, materijalnom položaju pripadnika raznih društvenih slojeva i različitog imovinskog statusa, o zemljoposjedima istaknutih pojedinaca iz redova plemićkih i pučanskih obitelji, vjerskim kretanjima, kao i o obiteljskim odnosima i pravu nasljeđivanja, na temelju čega možemo rekonstru- irati život u Labinu u prvoj polovici XVI. stoljeća. Gervasijeva bilježnička knjiga čuva se u Državnom arhivu u Pazinu, a napisana je latinskim i talijanskim jezikom. Ukupno sadrži 112 dokumenata raznolikog sadržaja, iako prevladavaju oporuke. Gervasio je bio svećenik koji je pristupio protestantskim idejama, pa je 1554. dos- pio pod istragu inkvizicije, zbog čega je morao napustiti Puljsku biskupiju (kojoj je Labin pripadao) i otići u Vicenzu ili Treviso. Tijekom XVI. stoljeća u Labinu je stvoreno vrlo povoljno gospodarsko ozračje, a njegovo se značenje odražava i u činjenici da je Mletačka Republika, zagospodarivši Barbanom koji je 1536. postao vlasništvom obitelji Loredan, predstavnike labinskih patricijskih obitelji postavlja- la na položaj barbanskih kapetana. Također, vidljivo je da je osnovicu labinskoga gospodarstva činilo poljodjelstvo, a velik broj stoke pridonio je intenzivnoj preradi vune i kože, što je utjecalo na razvoj različitih obrta i trgovine. Stjecajem uvida u društvenu strukturu ove komune na temelju isprava koje rasvjetljuju svakodnevni život pojedinaca iz svih slojeva, a ujedno opisuju i odnos domicilnoga žiteljstva pre- ma strancima, može se ustvrditi da je Labin u XVI. stoljeću bio privlačna sredina u koju su mnogi rado dolazili radi privremenog ili trajnoga boravka. O Labinu u doba Uskočkoga rata raspravlja se u idućemu prilogu. Autorica najprije ističe činjenicu da su uskoci u povijesti Labina važnu ulogu imali i prije službenoga početka tog sukoba, kada su noću 19./20. siječnja 1599. (na blagdan sv. Sebastijana) napali grad, o čemu postoje dvije inačice samoga događaja. Prema prvoj, Labinjani su uskoke otjerali posluživši se lukavstvom, pa su niz strme ulice kotrljali bačve prepune željeznih predmeta, koje su proizvodile veliku buku, a onda su zaklali vola i njegovu krv prolijevali po gradu, nastojeći stvoriti dojam dobro organizirane obrane, zbog čega su se uskoci povukli, iako je u tim sukobima pogi- nuo poznati labinski sudac Baldo Lupetina, a razbješnjeli uskoci potom su napali i opljačkali Plomin. Prema drugoj verziji, opljačkana je samo jedna zgrada na trgu, a mjesni je zapovjednik naknadno preuveličao svoju ulogu i povećao broj uskoka. Kako god bilo, Labinjani su se u znak zahvalnosti zavjetovali sv. Sebastijanu te su