Nova Istra

267 Slaven BERTOŠA PRILOG O ZAVIČAJU ja Dobrile u Puli pod mentorstvom autora ovoga prikaza. Slijedi njegov predgovor „No- vovjekovni fragmenti labinske prošlosti“, a potom autoričin uvod. U njemu je istaknula činjenicu da je pisanje zavičajne prošlosti s ci- ljem iznošenja na vidjelo raznolikih sastavnica koje su ukorijenjene u tkivo lokalne zajednice veliki istraživački izazov svakom povjesničaru koji se ozbiljnije namjerava baviti proučava- njem složenoga mozaika tema o određenom području. Dakako, tu je od prvorazrednog značenja postojeća arhivska građa koja pruža mnogo zanimljivih fragmenata o političkim, gospodarskim i kulturnim tijekovima, pa je njezino otkrivanje zainteresiranim čitateljima i javnosti iznimno važno za čuvanje od poto- nuća u neizbježni zaborav. Prvo je poglavlje knjige pod naslovom„Po- vijesne crtice o Labinu do pada pod mletačku vlast“ posvećeno poznatim detaljima iz prapovijesnog, antičkog i srednjovjekovnog razdoblja. U prapovijesti je na Labinštini važna bila gradina Kunci, smještena oko 2 km sjeveroistočno od staroga grada, na uzvisini u blizini zaselka Ripenda Breg, s koje se dobro moglo nadzirati navedeno područje, a posebice putovi prema Plo- minu. Autorica donosi poznata tumačenja o podrijetlu mjesnog imena Labina, od „grada na brdu“ do položaja prema izlasku Sunca. Antički geografi, a među njima i Plinije Stariji, zabilježili su Labin kao jedno od važnih liburnijskih središta, a od III. st. pr. Kr. započinju sukobi lokalnoga žiteljstva s Rimljanima. Završili su tako da je 16. pr. Kr. car Oktavijan August porazio Liburne, pa je područje istočno od rijeke Raše, a time i Labin, potpalo pod vlast Rimljana. Razdoblje je to stjecanja municipaliteta, uz mnogobrojne povlastice, a iz toga vremena (III. st.) potječe i kameni reljef iz crkve sv. Sebastijana u naselju Škrokoni, na kojemu je Labin ozna- čen kao „Rep publica Albonessium“. Nakon propasti Zapadnoga Rimskog Carstva u V. stoljeću, Labin potpada pod Istočne Gote, Bizantince i Langobarde. Etničke promjene vezane su već za doba prvih slavenskih provala u VI. i VII. stoljeću, a dolaskom franačke vlasti 788. uvodi se feudalni sustav te Labin gubi povlastice i samoupravu. U crkvenom je smislu tada pripadao Pićanskoj biskupiji, a 1028. ulazi u sastav Puljske biskupije. Predstavnici Labina sudjelovali su na poznatoj Rižan- skoj skupštini 804., gdje je trebalo riješiti pritužbe Istrana protiv zloporaba ovlasti