Nova Istra

192 (NE)SLOBODA ILI DEMOKRATSKA CENZURA Alen TAFRA na manipulaciju sviješću ili se ipak pogoršava? 20 A riječ je o tehnikama čiji je razvoj započeo u vrijeme Prvoga svjetskog rata, dok je Spengler pisao Propast Zapada , a u zaraćenim se zemljama – uključujući stare liberalne demokracije – vojnička disci- plina s bojišta širila duboko u pozadinu, slijedeći neumoljivu logiku„totalne mobi- lizacije“,„totalnog rata“ i „totalne politike“. Ovo nadalje podrazumijeva prisilno no- vačenje i posvudašnju špijunažu, vojne sudove i streljačke vodove, policijski režim i cenzuru, opsadno stanje i deportacije civila, desetkovanje vojnika i kažnjavanje obitelji dezertera. 21 A u SAD-u Komitet za javno informiranje – poznat još i kao Creelov odbor – pruža prvi primjer totalne mobilizacije sredstava informiranja, poduprt izvanrednim zakonima protiv narušavanja domoljubnog i civilizacijskog jedinstva nelojalnim komentarima o Vladi, Ustavu, oružanim snagama i nacional- nim simbolima. Budući da stanje u zaraćenim zemljama zadovoljava gotovo sve uvjete totalitarizma koje je postavila Hannah Arendt, Losurdo totalitarizam defi- nira, s one strane partikularnih ideologija i konkretnih izvedbi, kao„politički sustav koji odgovara totalnom ratu – dakle, ratu koji teži totalnoj kontroli ponašanja i ideja“ vojnika, civila i građanskog društva kao takvog. 22 No, s obzirom na to da rat do danas nije prestao, ovo nije prigodničarska remi- niscencija u povodu nekakvog centenija, već izravno pitanje: u kakvome demokrat- skom društvu mi zapravo živimo? O uspjehu Antantine propagande svjedoči sâm Hitler, koji u Mein Kampfu zaključuje da je Njemačka taj rat izgubila zbog slabije propagande. I američka poslovna zajednica prepoznala je potencijal propagande u masovnoj demokraciji. U rađanju industrije za odnose s javnošću asistiraju upravo članovi spomenutog Komiteta. Među njima se ističe Edward Bernays, autor knjige Propaganda , u kojoj tvrdi da je javno mnijenje moguće ustrojavati „isto kao što se postrojavaju tijela vojnika“. Već u prvoj rečenici Bernays proklamira načelo „svje- sne i inteligentne manipulacije organiziranim navikama i mišljenjima masa“, kao „važan element demokratskog društva“. Kako dodaje, manipulatori „nevidljivog društvenog mehanizma tvore nevidljivu vladu koja je prava vlast“. 23 Ovim idejama demokratski štih malo popravlja Walter Lippmann, doajen američkog novinarstva i svojedobno nešto kritičniji član Creelova odbora, koji demokraciju tumači kao „proizvodnju pristanka“, prepuštajući pritom javnost – „zbunjeno krdo“ – dobro- hotnoj manipulaciji od strane elita. 24 Nadalje, vodeći američki politolog i teoretičar 20 Vidi Sergej Georgijevič Kara-Murza, Manipulacija svešću , Vesna info, Beograd, 2011. 21 Vidi D. Losurdo, War and Revolution , n. dj., str. 182-185. 22 Isto, str. 330-331. 23 Edward Bernays, Propaganda , Kennikat Press, New York, 1928., str. 9, 25, 27. 24 Walter Lippmann, The Phantom Public , Transaction Publishers, New Brunswick – London, 2011., str. 145.