Nova Istra

160 (NE)SLOBODA ILI DEMOKRATSKA CENZURA Fahrudin NOVALIĆ žu njihova prava.„Stoga se čovjeku razlika između njega kao građanina i njega kao zbiljskog čovjeka, između prava i slobode, ukazuje kao razlika između onoga što je de jure i onoga što je de facto “ (Polić, 2006.: 240-241). 2. Prospektivno je odgovorna sloboda conditio sine qua non održivoga razvoja. Održiv gospodarski razvoj, osim rasta proizvodnje, zahtijeva i funkcioniranje svih sociokulturnih činitelja razvoja. Ključ za ubrzanje ekonomskoga razvoja nije pri- marno u eksploataciji prirodnih izvora ili u ekonomskoj pomoći, nego u obrazo- vanju i odgoju – u rastu i razvoju ljudskoga kapitala, u izumima, u prospektivno odgovornoj štednji i investicijama – u sociokulturnim činiteljima koji potiču razvoj. Kultura je ključ razvoja, a holistička ekološka kultura i osnovna pretpostavka op- stanka prirode, čovjeka i društva. Nužno je razvijati i kulturu upravljanja na višoj razini, kulturu inovativnosti i prospektivno odgovornoga poduzetništva, kao odgo- vor na rastuću konkurenciju novih proizvoda i upravljanja na višoj razini. 19 3. Amartya Sen je, s nakanom javnoga kritičkog dialoga, razvio vrlo razrađenu koncepciju postekonomizma – teoriju globalnoga ekonomskog razvoja. On uvodi etičku dimenziju u područje kojim su dominirali stručnjaci. Sloboda je za njega ishodište bez kojega razvoj nije ni pravedan ni trajan. Stoga smatra da se razvoj ostvaruje nadilaženjem supstancijalnih nesloboda, širenjem supstancijalnih, pros- pektivno odgovornih političkih i inih sloboda. Ključan je aspekt Senova razvoja kao slobode politička, ekonomska i društvena participacija žena. 4. Nema održiva razvoja jedne nacije ako se samo povećava njezin gospodarski rast, bez povećanja kvalitete života cijele nacije. Nacionalna i globalna kompleks- nost, dinamičnost i kaotičnost suvremenih društvenih procesa od autora koji ih istražuju, zahtijevaju i primjereni spoznajnoteorijski, interdisciplinarni i integra- tivni pristup. Zato rješavanje problema društvenoga razvoja uvjetuje i dosljedno kritičko nadilaženje ekonomskoga redukcionizma recepcijom sociokulturnoga modela razvoja. To podrazumijeva i intersubjektivno dijaloško komuniciranje iz- 19 Upravljati na višoj razini znači ostvarivati vrijedne rezultate, uz poštovanje, brigu i pravedno tretiranje svih sudionika, s osnovnom svrhom njihove vlastite dobrobiti. Ken Blanchard, kao planetarno afirmirani vizionar, sa svojim suradnicima daje poželjnu sliku budućnosti: „svatko je educiran za rukovođenje na višoj razini; svaku organizaciju vode ljudi koji rukovode na višoj razini; ljudi postaju motivirani za rukovođenje na višoj razini promatrajući ljude koji rukovode na višoj razini. Naše su operativne vrijednosti sljedeće (navode se prema važnosti, op. a.): 1. Eti- ka – činiti dobro. 2. Odnosi – razvijati uzajamno povjerenje i poštovanje. 3. Uspjeh – upravljati profitabilnom i dobro vođenom organizacijom. 4. Učenje – stalan rast, istraživanje i razvoj… Shvaćamo da zarada nije viši cilj našega poslovanja. Možete reći da je ovo preoptimistično, ali ovo su standardi koje smo sebi postavili…, pomagati pojedincima i organizacijama da rukovode na višoj razini naša je strast, bila riječ o vašoj organizaciji ili našoj vlastitoj“ (Blanchard i dr., 2010.: XXI-XXII).“