Nova Istra

203 PRILOZI O ZAVIČAJU koja se zalagala za očuvanje arhitektonskog naslijeđa Istre. Godine 1992. pokreće samostalnu projektant- sku djelatnost i u Rovinju osniva arhitektonski atelje „Habitat“. Kao arhitekt u svom se radu nadovezuje na tradiciju modernog građenja u Istri. Važnija su mu arhitektonska ostvarenja: kuća Paj- ković u Rovinjskom selu (1983.), te u Rovinju: ure- đenje gimnazije (1989.), obnova objekata na Obali A. Rismondo (1990.), sanacija zgrade u Ul. Cronache 2 (1991.) i obnova knjižnice (1997.). Sudjelovao je na čitavom nizu natječaja među kojima je najznačajniji natječaj časopisa „Shinkenchiku“ u Tokyju (1998.). Nesebično se zalažući za promociju i zaštitu istar- skoga graditeljskog naslijeđa, Rubbija će mnogi nazi- vati i „Dobrim duhom“ istarske arhitekture. Godine 2000. priredio je retrospektivnu izložbu moderne i postmoderne arhitekture u Istri. Objavio je tri knjige: „Moderna i postmoderna arhitektura u Istri“ (1, 2 i 3). Autor je dviju monografija o arhitektima Berislavu Iskri i Eligiju Legoviću. Objavio je niz prikaza o arhi- tekturi, urbanizmu, slikarstvu i kiparstvu u„Glasu Istre“ te u časopisima:„Sinteza“, „Čovjek i prostor“,„Arhitektura“,„Nova Istra“. U rudarskom naselju Raša organizi- rao je nekoliko simpozija naslovljenih„Moderna i postmoderna arhitektura“. Kao kipar Antonio Rubbi izveo je nekoliko zapaženih javnih skulptura u Ro- vinju: Sjedeći akt (1982.), Djevojčica s narom (1985.), Stablo (1986.), Ljekarnički pehar (1987.) i Galeb (1988.), te spomenik antifašizmu u Rovinjskom selu i Stablo u Vinkuranu (1996). Samostalno je izlagao u: Puli, Zagrebu, Rovinju i Kotoru, te na skupnim izložbama u: Rijeci, Splitu, Trstu, Veneciji, Raveni, Kranju, Racibórzu u Poljskoj i drugdje. Izdavač je i jedan od autora tematskih grafičkih mapa „Istarska intima“ (1999.), „Istra, sklad prirodnog ambijenta“ (2000.) i „8 rovinjskih umjetnika“ (2002.). Nekoliko misli Antonija Rubbija o arhitekturi i istarskom graditeljskom nasli- jeđu: „Vrlo je lako utvrditi da se u Istri zbog njenog nasljeđa i posebnih kvaliteta pro- stora ne može lako intervenirati, a graditi u pejzažu predstavlja delikatnu avanturu gdje se traži potpuno podređivanje ambijentu.“ „Čuvanje jedinstva prirodnog pejzaža postignuto je u istarskim naseljima pri- mjerenim odnosom izgrađene strukture spram okolnog predjela. Odnos intaktnih Sjedeći akt , Rovinj, 1982.