Nova Istra

166 Žarko PAIĆ, Ivanić Grad POGLED GOLOGA DRUGOGA: Zašto se (ne) srami Derridina mačka? „Tehnika bez duše može, doduše, postojati. I sve ide prema tome. Ali život time gubi ‘smisao’ i besmrtnost stvari postaje mukotrpnom agonijom.“ Sažetak Autor se u članku bavi analizom mišljenja kasnoga Derride s obzirom na pitanje o životinji. Subverzija poretka značenja odnosa životinje i čovjeka otpočinje u 20. stoljeću Lacanovim pokušajem da novovjekovni subjekt i ak- siom animal rationale dovede do zida metafizike. Ekstenzivnom analizom Derridine kritike Heideggera i osobito antropocentrizma u humanističkim znanostima, s kojima se životinja razmatrala kao objekt i stvar, a ne ne- svodljivo biće etičko-ontologijskoga susreta, autor dolazi do zaključka da se time uspostavlja posve novo razumijevanje odnosa života, polazeći od hori- zontalnosti vrsta bez apsolutne moći čovjeka. Promišljanjem sklopa životi- nja-čovjek-stroj u doba tehnosfere, pitanje o etičkome horizontu življenja u zajedništvu zahtijeva rastemeljenje čitave metafizike s njezinim pojmovima, kategorijama, religijskim i znanstvenim pristupima Drugome kao čudovišno sublimnome objektu. Mačka koja se ovdje, zahvaljujući Derridi, pojavljuje vodećom simboličkom figurom dovodi, naposljetku, svojom kontingentnom „prirodom“ u pitanje misterij povijesnoga svijeta i kulture jer sram u susre- tu gologa tijela i pogleda na njega, kao u znamenitome primjeru Derridine mačke koja ga gleda dok se gol kupa u kadi, gubi ono odveć ljudsko i tako postaje uvjet mogućnosti drukčijeg odnosa između srodnih bića. Ako je de- mokracija poredak koji počiva na ideji pravednosti, kao uvjetu mogućnosti