Nova Istra

152 Željka LOVRENČIĆ, Zagreb VESNA PARUN U PRIJEVODIMA NA STRANE JEZIKE Prijevodi djela naših književnika Prijevodi djela nacionalnih autora na strane jezike vrlo su važni za promicanje kul- ture neke zemlje, posebice u slučajevima tzv. malih jezika i ograničenja koja proi- zlaze iz te činjenice. To je izvrstan način da se književnost i kultura pojedine zemlje predstave izvan granica. Prema podatcima o prijevodima hrvatskih autora u inozemstvu, može se za- ključiti da se do devedesetih godina prošloga stoljeća najviše prevodilo na slavenske jezike, zatim na engleski i njemački jezik. Najnoviji podatci govore to da se hrvatska književnost danas najviše prevodi na engleski. Slijede slavenski jezici – bugarski, makedonski, poljski, slovenski, slovač- ki, češki ili ruski. Prema bibliografskim bilješkama profesora Vinka Grubišića, na engleski su je- zik prevedena gotova sva važnija djela renesansne književnosti – ona Jurja Šižgo- rića, Marka Marulića, Džore Držića, Šiška Menčetića, djela hrvatskih klasika Ive Andrića, Miroslava Krleže te Slavka Mihalića ili, pak, ona suvremenih hrvatskih autora poput, primjerice, Josipa Mlakića i Delimira Rešickog. Nešto manje hrvatska se književnost prevodi i promiče na njemačkome i nizo- zemskom govornom području te ondje gdje se govore romanski jezici – španjolski (na kojemu smo sve prisutniji), talijanski i francuski. Znatno smo manje zastuplje- ni na rumunjskom i portugalskom govornom području, no i ondje ima pomaka nabolje. Ako neki autor svojim djelom želi prijeći granice svoje zemlje, važnost je prijevo- da neupitna. Problem je u tome što se prevode manje kvalitetni, ambiciozni autori