Nova Istra

149 Martina KOKOLARI ŽIVOT I DJELO VESNE PARUN kraju prestaju išta određeno da znače.“ ( Ibid .: 259) Mimica je, dakle, ustvrdimo još jednom, funkcionirao kao predstavnik režimske kritike, kojoj je imanentan stav da uključivanje u aktualne događaje te ulaženje u srž društvenih promjena treba biti stvar pjesnikove intime i izraz njegove privrženosti društvu kojeg je dio. U skladu s tim, nije ni prepoznao da je Parunova, kako smo već napomenuli, a zamijetio je to i Mišić već 1950., sama odustala od vlastita intimiteta jer se to od nje zahtijevalo. Nakon svoje prve kritike, Mimica se još jednom površno osvrnuo na Parunovu, i to u prikazu zbornika Poezija mladih (Beograd, 1948.), u kojem je objavila četiri pjesme. Na tragu svoje prve ocjene tek sažeto dijagnosticira to da joj je pjesma Po- bjeda života „jedan od najgrđih oblika u kojem se odražava pomanjkanje snage da se lirski prodre u suštinu naše stvarnosti“ (Mimica, 1949b: 171). Paradoksalno je to da joj „lažno deklamatorsku patetiku“ ( ibid. ), sad kad pišući po diktatu najočigled- nije participira u cjelini poretka, zamjera i nepoznat autor (pod šifrom O.Š.) 11 jer one svjedoče „više o zanatskom savladavanju sebi zadane teme no o čistim inspira- tivnim zahvatanjima u ovo naše veliko doba.“ (O.Š., 1948: 412) 12 Kako bismo upotpunili sliku produkcije Vesne Parun u vrijeme socrealizma, dodajmo i to da su joj dvije pjesme izdane u zborniku radova Na pruzi (Zagreb, 1947). U tom zborniku pjesama i proze književnika koji su sudjelovali u izgrad- nji pruge Šamac – Sarajevo 13 glorificira se radna kultura, obogaćena vrijednostima solidarnosti i jednakosti, te kult produktivnog radništva „u socrealističkoj maniri reprezentacije tijela upregnutog u izgradnju domovine i razvoj društvenih interesa, tijela koje ne pristaje na hedonizam, individualizam i druge zapadnjačke dekadentne vrijednosti. “ (Kolanović, 2012: 169) Bila je ta pruga simbolično mjesto nastanka „novog čovjeka“ koji sudjeluje u izgradnji i obnovi domovine nakon ratne katastro- fe. Zaključak Osim što smo u radu pokušali predstaviti umjetničko djelovanje Vesne Parun u vrijeme socrealizma, namjera nam je bila pokazati ograničenost Franičevićeve i Mi- mičine ocjene te njezinu određenost njihovim političkim i ideološkim habitusom. Danas smo itekako svjesni ograničenosti tih procjena, ali su nam one izvrsno po- služile u prikazu dosega tadašnje kritike te njezinih recepcijskih (ne)mogućnosti. 11 Misli pritom na pjesme Ja tiještim grožđa , Dobro došla, godino! i Ovi su klanci rekli jednoga dana iz 6. broja Republike 1948. 12 Za upotpunjavanje slike Paruničine produkcije za socrealizma dodajmo da je tiskala nekoliko pjesama u Hrvatskom kolu 1948. i Republici 1948.-1949. Nakon toga za socrealizma više nije objavljivala. 13 Iste je godine sudjelovala u izgradnji pruge te oboljela.