Nova Istra

98 NOVI PRIJEVODI Michel TOURNIER prema Belgiji. Noć je hladna, ali uzbudljiva. Da bi znali penje li se balon, spušta ili zadržava istu visinu, promatraju položaj zastavica od bijelog papira pričvršćenih za užad. Sutradan ujutro potučen je rekord udaljenosti prijeđene u balonu jer upravo nadlijeću Njemačku, između Bremena i Hannovera. No, puca im uže s pomoću koje- ga se otvara ventil za ispuštanje plina.Više ne mogu upravljati balonom i normalno se spustiti na zemlju. Preslab da nastavi put, ali još previše napuhnut da se spusti, balon počinje izvoditi hirovite, smrtonosne skokove, sijući svoje nesretne putnike po pu- starama oko Hannovera. Luda trka završava u rijeci, u koju cijela gondola uranja kao vrša za rakove, sa svojim dvoma posljednjim putnicima, Nadarom i njegovom ženom. Balon će Nadaru donijeti manje spornu slavu tijekom rata 1870. godine. Dana 18. rujna Parižani shvaćaju da su odsječeni od vanjskog svijeta. Kucnuo je trenutak aerostatike . Nadarov trenutak. On odmah organizira kompaniju aeronauta. Dana 23. rujna, na Montmartreu, na Trgu Saint-Pierre, daje znak za „otpuštanje“ svih konopa Neptuna , koji polijeće sa 125 kilograma depeša i nekoliko sati kasnije spušta se u Craconvilleu, nedaleko od Evreauxa. Tijekom pet mjeseci, koliko je trajala opsada Pariza, 64 poštanska balona poletjela su iz prijestolnice, noseći ukupno 64 aeronauta, 91 putnika, 365 golubova pismonoša i 9.000 kilograma depeša. Pet balona palo je u ruke Nijemcima, dva su nestala u moru. Golubovi pismonoše trebali su se vratiti u Pariz, s porukama namijenjenim stanovnicima opkoljenoga grada. No, svaka ptica mogla je ponijeti samo jednu depešu, tešku najviše jedan gram. Neiscrpan u svojim idejama, Nadar će naći načina da gotovo beskonačno poveća taj skromni učinak. Sjetio se jedne mikroskopske fotografije – veličine 1 milimetar – na kojoj su posjetioci Izložbe 1867. godine mogli razabrati skupinu od 450 posla- nika. Pronalazi izumitelja tog postupka – to je René Dagron – šalje ga balonom u Tours, sa svim njegovim priborom za mikrofotografiju. Otada će svaki golub pis-mo- noša koji polijeće prema Parizu nositi u pernatoj cjevčici 18 filmova od kolodija, svaki veličine 3 puta 5 centimetara, na kojemu je reproducirano 16 stranica in-folio teksta tiskanog u trima stupcima. Tako je 50.000 depeša svedeno na otprilike pola grama. U Parizu se svaki film stavlja na pločicu fotoelektričnog mikroskopa, vrlo uvećan projicira se na ekran, s kojega ga prepisuju ekipe prepisivača. To nije bilo prvi put da se Nadaru pružila prilika za spajanje svojih dviju strasti: fotografije i putovanja zrakom. Godine 1858. snimio je prvu fotografiju iz zraka u povijesti, osamdeset metara iznad Petit-Clamarta – što nije bila mala stvar jer je pri tadašnjem stupnju fotografske tehnike trebalo na licu mjesta, dakle, u gondoli balona i, naravno, zaštićenu od svjetla – pripremiti ploču s kolodijem, koja se morala upotri- jebiti vlažna, i razviti odmah nakon ekspozicije. No, dok Nadarova putovanja balonom pripadaju još samo maloj povijesti, njegovi fotografski portreti ostaju nezamjenjiva svjedočanstva o njegovu vremenu i neospor-