Nova Istra

97 Michel TOURNIER NOVI PRIJEVODI Félix Tournachon, koji će poslije postati slavan pod pseudonimom Nadar, pa će ga Jules Verne učini- ti junakom svojeg romana Putovanje od Zemlje do Mjeseca pod imenom Ardan (anagram od Nadar). Naime, strašno stezanje srca koje je upravo osjetio najavilo je, paradoksalno, neodoljivu sklonost pre- ma onom što su tad nazivali aérostation . Morat će pričekati još mnogo godina da mu se pruži prilika o kojoj je toliko puta sanjao. Jednoga dana uspijeva se besplatno ukrcati u gondolu balona braće Go- dard, koji to posvećenje modernih vremena, zračno krštenje, udjeljuju na Hipodromu, na Trgu Etoile. „Evo me u zraku“, piše budući Nadar,„i svim pora- ma uživam u beskrajnoj, jedinstvenoj nasladi što je pruža uspinjanje u nebo.“ No, povratak na zemlju često ne donosi takvu nasladu. Félix, koji je na kra- ju uspio postati članom Godardove ekipe, doživjet će prizemljenja u mrkloj noći za oluje, usred šume, probijanje krovova, bijes seljaka naoružanih vilama i klizanje u punoj brzini po livadama ispresijecanim trnovitim živicama. No, ima i romantičnih slijetanja na aristokratski travnjak nekog dvorca, gdje ih srdačno primaju gostoljubivi vlasnici, očarani tim u najmanju ruku neočekivanim posjetom. Koliko god zanimljiva bila, ta slučaju prepuštena prizemljenja navodila su na pi- tanje koje je Nadar postavio Godardu već nakon svojih prvih iskustava: „Vjerujete li da će se jednoga dana moći upravljati vašim balonima?“. Odgovor koji je dobio bio je odlučan i konačan: „Nikad!“. Otada Nadar zna – i to će neprestano ponavljati u svojim zapisima – da balon, kojemu duguje najljepše trenutke svojega života, nema budućnosti . Nebo će pripasti neko letećoj napravi težoj od zraka . Veliki Nadarov cilj bit će, dakle, gradnja te letjelice teže-od-zraka , koju zamišlja kao neku vrstu helikop- tera koji pokreće parni stroj. No, za to treba novca, mnogo novca, a Nadar zna samo jedan način da se obogati: organiziranje vožnji balonom, balonom koji može ponijeti što je moguće više putnika. Uz pomoć braće Godard izgradit će, dakle, golemi balon, pravi zračni omnibus, o čijoj povijesti piše u knjizi punoj zanosa Sjećanja na Diva. Div (Le Géant) sadržavao je 6.000 kubičnih metara plina i mogao je ponijeti tride- set ljudi u svojoj gondoli, pravoj kući od pruća, teškoj 3.000 kilograma. Div će, nažalost, doživjeti samo dva putovanja. Prvo – u nedjelju 4. listopada 1863. godine – završava skromno u Meauxu. Za tog mastodonta to je kao skok buhe. Pet- naest dana kasnije, u prisutnosti Napoleona III. i grčkoga kralja, novi pokušaj. Ovaj put, to je prava pustolovina! Snažan jugozapadni vjetar nosi Diva velikom brzinom