Nova Istra

372 KRITIČKI PRISTUPI I OSVRTI Samanta PARONIĆ Zavičajnoga muzeja u Buzetu, osvrnuvši se pritom i na aktivnosti Glazbenoga druš- tva „Sokol“, koje – počevši od osnutka 1905. – djeluje sve do današnjih dana, kao i na razne manifestacije na Buzeštini, koje se oslanjaju na narodnu glazbu i tradicijske glazbene instrumente. Josip Šipuš ukratko je opisao životni put umirovljenika Ivana Muzice, vještoga izrađivača zanimljivih rukotvorina, koje su izložene u buzetskome Domu za starije i nemoćne osobe. Treći dio godišnjaka posvećen je nizu obljetnica iz povijesti Buzeštine. Gorda- na Čalić Šverko piše o 80. obljetnici Istarskoga vodovoda, o 25-godišnjemu radu cvjećarnice „Loredana“ te o 70. obljetnici Prve oblasne konferencije Antifašističke fronte žena, koja je svečano obilježena u Rašporu. Potonjoj je u svojemu radu po- zornost posvetila i Silvana Pavletić, koja je i autoricom priloga o polustoljetnome provođenju predškolskoga odgoja na buzetskome području. Ivan Marinac iznio je pregled 80-godišnjega postojanja konobe „Most“, koja slovi kao najstarija u Buzetu, a Vladimir Pernić razmotrio je hvalevrijedne aktivnosti u proteklih četiriju desetlje- ća kulturnoga djelovanja ročke Katedre Čakavskoga sabora, dok je Dražen Horvat opisao početke i razvoj proizvodnje keksa i čajnoga peciva u tvrtki „Delicia“. U četvrtome dijelu zbornika Mirjan Flego prikazao je monografiju Na izvorima istarskog vodovoda / Alle fonti dell’Acquedotto Istriano , objavljenu 2013., a glavnim je urednikom toga izdanja dr. sc. Dean Krmac. Pretposljednju cjelinu čine „Literarni pri- lozi“ iz pera Ingazija Visintinija, Mirne Bratulić, Milene Draščić i Nadije Disiot, dok je sastavnim dijelom posljednjega poglavlja biografski tekst u spomen nedavno preminu- lomu mr. sc. EduMerliću, koji je napisao više članaka u Buzetskome zborniku , a posljed- nja njegova knjiga Stanovništvo i migracije iz sjeverne Istre – Buzeštine objavljena je 2011. Naposljetku, prikaz četrdeset prve knjige Buzetskoga zbornika možemo završiti zaključkom kako je nesumnjivo riječ o časopisu, koji godinama donosi raznovrsne historiografske teme iz sjevernoistarske povijesti. Okosnica pojedinih radova raš- člamba je arhivskoga materijala, no umjesto otkrivanja suhoparnih činjenica, autori iznose ulomke iz skrivenih zakutaka buzetskoga blaga, podastirući ih širemu čita- teljstvu na zanimljiv i pristupačan način, što svakako pridonosi znanstvenoj i struč- noj kvaliteti tiskanih priloga. Nedovoljno poznate, neistražene i dosad zanemarene pojedinosti sadržane u ovome godišnjaku zasigurno će omogućiti proširivanje spo- znaja i povećanje zanimanja za prošlost i kulturnu baštinu buzetskoga zavičaja, a neumorno zalaganje već potvrđenih, ali i novi(ji)h generacija proučavatelja istarsko- ga mikrokozmosa da se novim spoznajama predstave javnosti na godišnjim znan- stvenim susretima, mogu poslužiti kao vrijedan primjer za objavljivanje izdavačkih pothvata o drugim sredinama diljem Poluotoka, ali i izvan njegovih granica. Samanta Paronić, Marčana (Pula)