Nova Istra

370 KRITIČKI PRISTUPI I OSVRTI Samanta PARONIĆ čenošću, slabim higijenskim uvjetima, degradacijom gospodarstva, pothranjenošću i niskom razinom (zdravstvenoga) obrazovanja, uslijed zakašnjelih i nedovršenih modernizacijskih procesa izazvala je visok pomor u novim geopolitičkim okolno- stima unutar granica Kraljevine Italije. Analizirana arhivska i novinska građa do- kazuju da su zdravstveni problemi, naslijeđeni još iz doba austrijske uprave, uvelike utjecali na demografska i gospodarska kretanja, a u njihovo su se rješavanje uključile mjesne političke strukture. Tuberkulozne bolesnike bilo je potrebno liječiti i me- dicinski izolirati, stoga se – ovisno o stadiju bolesti i financijskim mogućnostima – njihovo liječenje odvijalo u kućnoj i ambulantnoj njezi, pri čemu se ističe problem nedostatka općinskih liječnika, potom u antituberkuloznim dispanzerima, bolnica- ma i sanatorijima, a radi prevencije osnivale su se i dječje ljetne kolonije, namijenjene siromašnoj i slabašnoj djeci te ratnoj siročadi. Stanovništvo Buzeštine, kao i drugih krajeva Istarske provincije, suočavalo se s plaćanjem skupih liječničkih usluga, koje su mnogima bile nedostižne, a Općina Buzet morala je godišnje uplaćivati nezane- mariv iznos Antituberkuloznomu konzorciju za Istru. Velik se udarac ogledao i u ljudskim gubitcima te je na području spomenute općine u poratnome razdoblju go- dišnje umiralo šezdesetero osoba. Pozitivan pomak glede smanjenja stope smrtnosti zabilježen je tridesetih godina XX. stoljeća, zahvaljujući aktivnostima antituberku- loznih organizacija i ustanova. Uvid u škrinjicu bogate ikonografske i ilustrativne građe osebujnoga buzetskoga kraja donosi prilog Alda Klimana. Vrijedni crteži, gravure, fotografije i razglednice različite provenijencije i namjene razasuti su po raznim znanstvenim ustanovama ili su dijelom privatnih zbirkâ, no nesumnjivo pružaju važne povijesne podatke o tragovima (ne)zaboravljene prošlosti. Među najljepšim artefaktima nalaze se četiri crteža iz XVIII. stoljeća, koje je u monografiji Aspetti storico-urbani nell’Istria Veneta (1998.) objavio povjesničar Marino Budicin, a priloženi su izvješćima koje su lokal- ne vlasti slale u Veneciju radi dobivanja potrebnoga odobrenja za provedbu gradi- teljskih pothvata. Prvi je crtež naslikao nepoznati autor, dok su ostali djela Zuanea Dongette, Cristofora Bighignata te Filippa D’Ongettija – graditelja buzetske župne crkve Uznesenja Marijina. Gravurama panorama i osobitostima kulturnih zname- nitosti Buzeštine obiluje slikarski opus Giulija De Franceschija, sina uvaženoga po- vjesničara Carla De Franceschija. Tijekom XIX. stoljeća u tome su kraju boravila i značajna imena istarske i inozemne fotografije – Luigi Mioni i Alois Beer – čiji su radovi osvanuli na stranicama ovoga priloga, ali i putujući profesionalni fotografi, koji su snimali skupne fotografije. O minulim vremenima svjedoče i vrlo lijepe raz- glednice s prikazima slikovitih mjesta buzetskoga zavičaja, koje će nedvojbeno naći poklonike među čitateljima ovoga zbornika. „Umjetnička topografija Buzeštine u srednjem vijeku“ predmet je rada Kristija-