Nova Istra

369 Samanta PARONIĆ KRITIČKI PRISTUPI I OSVRTI „Rudnici ugljena kod Buzeta“ naslov je članka Matije Nežića, koji potvrđuje da je rudarska aktivnost na Buzeštini bila prisutna još u predindustrijskome razdoblju, o čemu svjedoče prikupljeni podatci tamošnjega župnika Petra Flega, koji ih je po- tom proslijedio novigradskomu biskupu Giacomu Filippu Tommasiniju, u čijemu su opsežnome horografskom djelu naslova De’ Commentari storici-geografici della Provincia dell’Istria, libri otto (1641.) oni objelodanjeni. Prema Flegovim navodi- ma, na buzetskome krasu nalazili su se rudnici gagata – sjajnoga smolastog ugljena iznimne tvrdoće koji se koristi za izradu nakita – a uz tamošnje se rudarske radove veže postanak lokacije koju lokalni žitelji nazivaju Raspadalicom. Eksploatacija ve- ćih razmjera dogodila se sredinom XIX. stoljeća, kada je društvo „Jadranski rudnici kamenog ugljena u Dalmaciji i Istri“ („Società Adriatica“) započelo s intenzivnijim radovima, otvorivši rudnik u Veloj peći, pod kojim je nazivom poznat najveći istar- ski vodopad, koji tvori rječica Draga podno Selca. Površinski nalaz fosilnoga ugljena u tome kanjonu 1845. otkrio je Antun Cerovac iz Buzeta. Budući da se nalazio na njegovu privatnom posjedu, pokušao je dobiti koncesiju za izvođenje radova, a u ovome se prilogu donose potankosti o njegovu zahtjevu za investiturom, koji je upu- tio nadležnim ustanovama. Vela peć postala je prepoznatljivim odredištem planina- ra i pustolova, no njezina je rudarska prošlost nedovoljno istražena i vrednovana. Dr. sc. Alida Perkov razmotrila je gospodarski razvoj Buzeta u međuratnome razdoblju. Nakon Prvoga svjetskog rata bile su potrebne inicijative s ciljem oživlja- vanja posrnuloga gospodarstva i ublažavanja siromaštva iscrpljenih žitelja. O nači- nima oporavka raspravljalo se na sjednicama buzetskoga općinskog odbora, ali zbog novonastalih političkih promjena čitav se proces tijekom dvadesetih godina XX. stoljeća odvijao prilično sporo. Mjere kojima se nastojao poboljšati sektor poljodjel- stva u Istri započele su nakon merkantilističke politike u okviru „Bitke za žito“, koju je 1925. pokrenula talijanska fašistička vlada. Radi poticanja javnih radova i poveća- nja plodnih poljoprivrednih površina provodila se hidromelioracija, a poboljšana je i poljoprivredna proizvodnja. Zanačajan dioprinos buzetskomu gospodarstvu dala je izgradnja vodovoda, koji je dovršen 1933., a proširenjem mreže u idućim godinama vodom su opskrbljena i druga istarska mjesta. Tridesete godine obilježene su pora- stom institucijskih aktivnosti, koje su posljedovale razvojem industrije i obrta, gra- diteljskim pothvatima, kao i unaprjeđivanjem prometne povezanosti. Investicijski je val omogućio ulazak Buzeštine u novu fazu gospodarskoga uspona, koju su ubrzo prekinula nadolazeća ratna previranja. Socijalne, ekonomske i demografske aspekte tuberkuloze u buzetskoj općini iz- među dvaju svjetskih ratova obradio je dr. sc. Milan Radošević U istarskome podne- blju prvi pisani spomen te zarazne bolesti potječe iz druge polovice XIX. stoljeća, a sve do Velikoga rata njezina je smrtnost dosezala tri promila. Uvjetovana prenapu-