Nova Istra

366 KRITIČKI PRISTUPI I OSVRTI Samanta PARONIĆ zaređen zamjetan broj kandidata iz drugih, udaljenijih biskupija, koji su velikim dijelom dolazili s mletačkoga područja, a prema popisu ređenika s prikazom njihova prezimena te provenijencije razvidno je da su klerici, osim hrvatskih, nosili i sloven- ska, talijanska te njemačka prezimena, što svjedoči o tomu da je među ređenicima bilo i onih iz inozemnih biskupija, poput akvilejske, ljubljanske, koparske, goričke, tršćanske, udinske i salzburške. Pritom su, naravno, pred pićanskoga biskupa morali doći s odobrenjem svojega ordinarija ili kapitularnoga vikara. Posebno je potpoglavlje autor posvetio značajkama jezika i pisma. Utvrdio je da su kancelari koji su obavljali upise dobro poznavali latinski jezik, stoga su odstupa- nja od jezičnih normâ neznatna, dok se često nailazi na višenačinsko pisanje pojedi- nih izraza, katkad i unutar istoga upisa, a napose na velik broj uobičajenih kratica. Ovo velebno izdanje popraćeno je kraticama crkvenih redova te (nad)biskupijâ u kazalima, izdvojenim posebnostima iz Knjige ređenja , ali i načelima kojih se autor pridržavao pri priređivanju teksta. Najobimniji dio publikacije zauzima prijepis izvornika, upotpunjen vrlo lijepim preslikama originalnih stranica, kao i podnožnim bilješkama, koje čitateljima olak- šavaju snalaženje u tekstu. U trećemu su dijelu kazala ređenikâ, biskupâ i mjestâ, a zabilježeni su i samostani te godine u kojima su obavljene biskupske vizitacije, kao i popis osobâ i mjestâ koja se ne odnose na ređenja, ali se pritom spominju u upisima. Na kraju je bibliografija kojom se autor koristio te sažetci na hrvatskome, engleskome i talijanskome jeziku, koji će svakako omogućiti promičbu ovoga djela u međunarodnim historiografskim krugovima. U opsežnome znanstvenom izdanju Knjiga ređenja u Pićnu autor je na površinu iznio pregršt zanimljivih pojedinosti iz života nekadašnjega biskupijskog sjedišta, sažimajući stoljeće crkvene povijesti i opisujući duh vremena u kojemu su nastali dragocjeni zapisi. Župni arhivi nesumnjivo skrivaju mnoštvo neotkrivenoga, nedo- voljno iščitanoga i proučenoga gradiva obavijenoga velom tajne, no zahvaljujući plo- donosnomu autorovu radu možemo iščitati fragmente bogatoga mozaika zaređenih osoba i istaknutih zbivanja, smještenih u odgovarajući povijesni kontekst, koji ispu- njavaju prošlost Pićanske biskupije. Iscrpna raščlamba dosad neopravdano zanema- renoga vrela, kao i priložene preslike građe, koje su vjernim ogledalom onodobne stvarnosti, nesumnjivo pridonose proširivanju zanimanja za ovo djelo mr. sc. Jakova Jelinčića, vrijedno pohvala i preporuka najširemu čitateljskom krugu, ali i znanstve- nicima, koji će – uvidom u raznolike njegove sastavnice – razmotrenomu razdoblju moći pristupiti s brojnih gledišta te time dodatno proširiti historiografske obzore. Samanta Paronić, Marčana (Pula)