Nova Istra

337 Davor MANDIĆ PRILOZI O ZAVIČAJU no prvih 296 milijuna jugolira, čime se uspjela zaustaviti financijska kriza 53 . Vojna je uprava u suglasnosti sa Saveznim ministarstvom financija DFJ-e utvrdila mjere kako bi stanovništvo Julijske krajine moglo kupovati u Jugoslaviji. Time je omoguće- na robna razmjena. Cjelokupni uvoz i izvoz robe odvijao se na osnovi dozvola koje je izdavalo Privredno odjeljenje Vojne uprave Jugoslavenske armije. Sva plaćanja robe uvezene iz Jugoslavije kao i potraživanja od izvoza robe u Jugoslaviju išla su preko zbirnog računa otvorenog kod Gospodarske banke u Rijeci, odnosno podružnice u Postojni. Izvoz robe fakturirao se u lirama, a uvoz robe iz Jugoslavije u Zonu „B“ u dinarima. Obračunski tečaj po svim isplatama i uplatama preko zbirnog računa bio je 100 dinara za 30 lira. Na teritoriju Vojne uprave najstrože je bila zabranjena uporaba dinara kao plaćevnog sredstva 54 . Mjesec dana nakon puštanja u promet novoga plaćevnog sredstva – jugolire, Većeslav Holjevac najavit će da „su stupili u vezu sa Savezničkom vojnom upravom (...)“ te da će i trgovački odnosi sa Zonom „A“„(...) biti skorih dana uspješno riješeni, tako da će ovdašnji trgovci moći kupovati potrebne artikle u Zoni ‘A’ (...)“ 55 . Te su riječi u postojećoj gospodarskoj situaciji bile iznimno važne. Kredit jugoslavenske vlade Zoni „B“ u visini od 500 milijuna lira, odobren u lipnju 1946. godine, bio je snažan poticaj razvoju gospodarstva i pomoć u obnavljanju komunalne i prometne infrastrukture te stambenoga fonda 56 . Vojna „Glas Istre”, br. 105, utorak 23. listopada 1945. 53 Tiskanje novčanica obavljeno je u Zagrebu i Ljubljani. U Ljubljani je otisnuta jugolira u vrijednosti od 100.000.000 lira, a u Zgrebu u vrijednosti od 197.370.000 lira, što je daleko premašilo glavni- cu. DOBRINIĆ, Julijan, Corpus notarum pecuniarum Fluminense – Riječki novac , „Acta Numis- matica”, Rijeka, 1997. 54 Vidi više:„Glas Istre”, br. 121, 24. studenoga 1945. 55 Citirano prema Istra i Slovensko primorje ..., n. dj., str. 662. 56 500 milijuna lira raspoređeno je tako da je Oblasni NO za Istru dobio 74.050.000 lira, Pokra- jinski NO Slovenskoga primorja 48.000.000, Gradski NO Rijeka 80.000.000, Inspektorat že- ljeznica 100 milijuna, Inspektorat pomorstva 90. milijuna, Javna skladišta u Rijeci 50 milijuna, Direkcija PTT-a 10 milijuna, Gradski NO Rijeka za elektriku, plin i tramvaj 5 milijuna, a za obnovu raznih industrijskih postrojenja namijenjeno je 42.950.000. Prema odluci Izvršnoga od- bora Oblasnog NO-a za Istru kredit u visini od 74.050.000 lira potrošen je tako što je za vodovod i meliorizaciju planirano 7.000.000, za ceste i mostove 17.900.000, za javne zgrade 15.350.000 te za stambene zgrade 33.800.000 lira. Planom je predviđen popravak crpki i uređaja za filtriranje u crpilištima Sv. Stjepan i Sv. Ivan, obnova ceste Cres – Lošinj, uređenje izvora, lokava i cisterni u kotarima Pazin i Kanfanar te u istarskim krajevima bez vode (5.290.000 lira), za radove na obnovi uređenja postojećih sustava meliorizacije 1.710.000 lira, za obnovu potpornih zidova i asfaltiranje prometnice Pula – Matulji – Opatija 7.900.000 lira, za popravak dvaju mostova kod Barbana i onog na Preluci, te za održavanje svih privremeno osposobljenih mostova, 10.000.000 lira, za po- pravak 19 škola 8.250.000 lira (prema prijedlogu Prosvjetnog odjela Oblasnoga NO-a za Istru u planu je bio popravak u kotaru Opatija dviju, u kotaru Buzet triju, u kotaru Pazin četiriju, u kotaru Kanfanar dviju, u kotaru Buje jedne, u kotaru Vodnjan triju, u kotaru Labin dviju, u kotaru Moto-