Nova Istra

336 PRILOZI O ZAVIČAJU Davor MANDIĆ lovali na prostoru Istre, Rijeke i Slovenskog primorja, tijekom rata i neposredno prije oslobođenja, odnosno tijekom zaposjedanja ovoga teritorija od strane postroj- bi JA, povukle novac u Italiju ili su ga, djelujući iz središnjice, blokirale u svojim podružnicama. Jednako tako, krupnija poduzeća povlače kapital u Italiju ili u Zonu „A“ na teritorij pod savezničkom vojnom upravom. Zaposlenici su ostali bez ka- pitala i mogućnosti organizacije obnove. U trezorima banaka zatečeno je oko 30 milijuna lira. Ostali novac središnje su banke povukle u Trst i Rim 51 . No, i ta mala novčana sredstva pokazivala su stalnu tendenciju odljeva u Zonu „A“ putem trgo- vine te kroz obveze ustanova u Zoni „B“ prema centralama u zoni „A“. Savezničku vojnu upravu prema tadašnjim je propisima financirala talijanska vlada pa je slije- dom toga trebala i Vojnu upravu Jugoslavenske armije u Zoni „B“, no to nije činila. Podružnice talijanskih banaka nisu izvršavale obveze prema klijentima – ni prema socijalno osiguranim osobama, niti prema umirovljenicima. O obvezama talijanskih banaka vođeni su bezuspješni pregovori sa Savezničkom vojnom upravom u Zoni „A“. Jugoslavenska je delegacija na sjednici zajedničke ekonomske komisije zatražila isplatu akreditiva podružnice banke Banca d’Italia u Rijeci. Saveznička vojna uprava zaustavila je potraživanja podružnice i zabranila prijenos novca u Zonu „B“, a nije dopustila ni prijenos novca talijanskih osiguravajućih društava, koja su imala sjedi- šta u Zoni „A“, korisnicima rente i umirovljenicima u Zoni „B“. Cilj je bio stvaranje umjetne financijske krize. Nastojeći ublažiti stanje, Vlada DFJ-e Vojnoj upravi JA stavlja na raspolaganje cjelokupnu postojeću količinu novca – 250 milijuna lira kao prvu pomoć, no taj novac danomice odlazi s ovog prostora, najčešće nepotrebnim uvozom iz Zone „A“. Teritorij pod nadzorom jugoslavenske Vojne uprave ubrzo je ostao bez dovoljne količine novca u optjecaju. Nastojanje da se poboljšaju i unapri- jede financijski tokovi utječe na donošenje odluka vojne uprave – najprije o ustro- javanju Gospodarske banke za Istru, Rijeku i Slovensko primorje – Banca per l’ econo- mia per l’ Istria, Fiume e Litorale sloveno sa središnjicom u Rijeci te s glavnicom od 100.000.000 lira i podružnicama u Opatiji, Labinu, Postojni, Kopru i Ajdovščini, a zatim se 18. listopada 1945. pušta u optjecaj – jugolira 52 . Naime, u optjecaj je pušte- 51 Istra i Slovensko primorje , Rad, Beograd, 1952., str. 660. 52 Puštanje u optjecaj novih novčanica uređeno je Naredbom Većeslava Holjevca broj 26. U pream- buli zapovijedi utvrđeno je da nema dovoljno novca u optjecaju i da takvo stanje može imati teške posljedice za gospodarstvo i narod uopće. Istaknuto je kako je zapovijed rezultat želje da se stanje popravi i omogući “(...) daljnji razvoj na polju obnove i privrede, te da bi poboljšali novčanu situ- aciju, a time i životne uslove naroda na ovom teritoriju (...)” . U drugoj alineji prvoga članka, Ho- ljevac ustvrđuje da je„(...)Vrijednost novih lirskih novčanica jednaka (je) vrijednosti starih (Banca d’Italia). Stare novčanice (Banca d’Italia) ostaju i nadalje u opticaju (...)”, a u trećoj alineji ustvrđuje da je „(...) Tečaj novih novčanica u odnosu na dinar jednak (je) starom tečaju , t.j. 3,33 : 1 (...)” .