Nova Istra

335 Davor MANDIĆ PRILOZI O ZAVIČAJU Neposredno prije no što je ova nepopularna odluka objavljena u tisku, Većeslav Holjevac prima skupinu novinara te u svojstvu zamjenika zapovjednika jasno na- značuje smjernice svoga rada. Ponavlja da je osnovana Direkcija pošta, Inspektorat željeznice te da će se za poboljšanje i normalizaciju pomorskog prometa osnovati Inspektorat za pomorski promet 49 , a radi oživljavanja gospodarstva i Gospodarsku banku za Istru, Rijeku i Slovensko primorje. Posebno je istaknuo kako radi oživlja- vanja turizma vojska napušta hotele, da su donesene uredbe o socijalnom osigura- nju, uređuje se luka Rabac za potrebe raških ugljenokopa, a vojna će uprava pomoći narodnim vlastima u obnovi zemlje i normalizaciji gospodarskoga života 50 . Osnivanje banke i tiskanje vlastitoga novca u rujnu godine 1945. postalo je gos- podarskom potrebom. Naime, gospodarske i financijske poteškoće, posebice nedo- statak novca u optjecaju, onemogućavali su značajnije poslove u obnovi, redovito isplaćivanje plaća zaposlenim radnicima i činovnicima, ali i osiguranje sredstava za nabavu sirovina za industriju. Osim toga, novčarske su ustanove, zavodi koji su dje- teško oštećene razaranjem velikih potpornih zidova. Samo u prvih pet mjeseci, dobrovoljnim ra- dom, uz financijsku pomoć Vojne uprave JA popravljeno je 26 mostova (od čega šest željezničkih). Istra je i prometno povezana s Hrvatskom. U studenome godine 1945. Poticajem i pomoću Vojne uprave JA popravljeno je 240 m 2 potpornih zidova, osposobljena su 182 popusta, očišćeno 61.000 metara kanala, a na 1.530 km cesta I., II. i III. reda zaposleno 514 nadcestara i nadničara za čije je plaće Oblasni NO mjesečno morao osigurati 3.700.000 lira. 49 Zapovijed za osnivanje Inspektorata pomorstva sa sjedištem u Rijeci nosi brojčanu oznaku 11 i potpisana je 1. rujna 1945., a objavljena u „Glasu Istre“, br. 84, u utorak 4. rujna 1945. Zadaća inspektorata bila je organizacija pomorskog prometa i „ pomorske privrede “. Inspektorat je prema zapovijedi bio podijeljen na personalni, administrativno-upravni, pravni, komercijalno-financijski, nautički, ribarski i tehnički odjel. Prema članku 5 zapovijedi, njegovi izvršni organi bili su lučke ka- petanije i zastupstva koje je trebao ustrojiti inspektor pomorstva. Osnivanje Inspektorata pomor- stva bio je poticaj razvoju pomorskoga prometa i obnovi pomorske infrastrukture. U samo godinu dana unutar istarskog akvatorija stvoren je sigurnosni koridor za nesmetano odvijanje morskog prometa, obnovljeno je 100 od 107 svjetionika, lučkih i pomorskih osvjetljenja, većina je luka bila razminirana, a od 103 potopljena broda 46 ih je podignuto s morskoga dna. Pod upravom inspektorata, od 9 koliko ih je bilo u njegovu vlasništvu u trenutku ustrojavanja, broj je povećan na 40 motornih jedrenjaka ukupne nosivosti 5.530 tona, a na redovnim prugama plovila su dva parobroda i sedam motornih jedrenjaka.(„Glas Istre“, br. 379, 17. studenoga 1946.) Ustrojene su lučke kapetanije u Rijeci, Bršici, Rovinju i Piranu, a u manjim lukama lučka zastupstva. Kreditom jugoslavenske vlade u iznosu od 90 milijuna lira započela je obnova riječke luke, a od 7.000 metara operativne obale obnovljeno je gotovo 2.000. Uspostavljen je putničko-teretni promet na linijama Rijeka – Cres – Lošinj, Rijeka – Lovran, Fažana – Kopar, Kopar – Trst i Raša – Rijeka. Do listo- pada godine 1946. u djelokrug rad inspektorata spadao je i promet ribom. Tako je, primjerice, u mjesecu rujnu 1946. godine 4.000 registriranih ribara ulovilo 1.349.000 kg ribe . („Glas Istre”, br. 349, 12. listopada 1946.) 50 „ Vojna uprava Jugoslavenske armije pomaže narodnim vlastima u obnovi zemlje ”, „Glas Istre“, br. 81, utorak 28. kolovoza 1945.