Nova Istra

321 Davor MANDIĆ PRILOZI O ZAVIČAJU pama da zauzmu teritorij na zapadu sve do rijeke Soče (...)“. Odbija povlačenje svojih postrojba s području Trsta, Tržića i Gorice te predlaže da se sukob riješi izravnim razgovorima u jugoslavenskoj vojnoj misiji u Bariju, između načelnika Generalštaba Jugoslavije i general-pukovnika Williama Duthieja Morgana, načelnika Vrhovnoga zapovjedništva savezničkih snaga na Sredozemlju 10 . Tito će sljedećeg dana odbaciti insinuacije feldmaršala Alexandera ističući da je iznenađen sumnjom u poštivanje dogovora, s obzirom na to da je još u svojoj poruci od 2. svibnja godine 1945. poseb- no istaknuo kako se drži sporazuma 11 , istaknuvši u 2. točci kako su se vojne prilike bitno izmijenile jer su njegove postrojbe brzo napredovale u pravcu Rijeke i Postojne, a da se saveznički desant na Trst nije ni dogodio. Ustvrdio je nadalje da su sklapa- njem primirja na talijanskoj bojišnici s njemačkim snagama ojačane njemačke po- strojbe na pravcu napredovanja jugoslavenskih postrojba te kako je svojim postrojba- ma bio prisiljen zapovjediti „(...) da smjelim manevrom zauzmu prometnice koje vode prema Rijeci od Postojne i Trsta te da istovremeno napadnu grad Trst (...)“, dodajući i to da je po kapitulaciji njemačkih armija u Italiji, ne bi li spriječio ugrozu operacija u Trstu, zapovjedio i zauzimanje Tržića te držanje položaja na Soči. U točci 3. ustvrdio je kako po kapitulaciji njemačkih postrojba u Italiji, Tirolu, Koruš- koj i Štajerskoj savezničke postrojbe neće morati voditi vojne operacije već samo oku- pirati teritorije te da ova činjenica nije razmatrana tijekom razgovora u Beogradu 12 . U narednim točkama poruke upozorit će da nazočnost jugoslavenskih postrojba nije samo vojno već i političko pitanje, da je Jugoslavija zainteresirana za ovaj teritorij„(...) ne samo kao pobjednik na strani Saveznika u ratu protiv Italije, već i zato što su ovi teritoriji bili nepravedno anektirani od strane Italije kao rezultat ranijeg mirovnog ugovora (...)“ upozorava na incidente, napise u tiskovinama, zahvaljuje na pomoći te na kraju obavještava da je suglasan poslati načelnika stožera na razgovor u Bari, ali kao mjesto sastanka predlaže Trst, jer se tamo nalazi njegov načelnik stožera, nagla- 10 KOSTIĆ, Uroš, Oslobođenje Istre, Slovenačkog primorja i Trsta 1945. , VII, Beograd, 1978., str. 466-467. 11 U svom odgovoru u točci 1. napisat će:„(...) Iznenađen sam zbog Vaše spremnosti da posumnjate u pogledu poštivanja s moje strane dogovora koji smo postigli u Beogradu. Još više sam iznenađen zbog činjenice što nisam čvrsto vezan samo svojim vojnim dužnostima i kao vrhovni zapovjednik nego i dužnostima kao predsjednik vlade koji mora, prije svega, voditi računa o interesima svoje zemlje. Čak sam još više iznenađen, jer sam u svojoj poruci od 2. svibnja podvukao da se držim riječi koju sam dao u Beogradu o tome da možete koristiti luke Trst i Pulu, kao i prometnice koje vode prema Austriji u svrhu opskrbe vaših postrojbi (...)“. Odgovor Vrhovnog zapovjednika JA Josipa Broza Tita na poruku feldmaršala Alexandera od 4. svibnja 1945., Dokumenti o spoljnoj politici SFRJ 1945 ..., n. dj., dok. br. 29, str. 37-39. Poruku Josipa Broza od 4. svibnja 1945. u cijelosti je objavio i Uroš Kostić (KOSTIĆ, Uroš, Oslobođenje Istre ..., n. dj. str. 467-468). 12 Isto.