Nova Istra

318 PRILOZI O ZAVIČAJU Davor MANDIĆ rata, Rapallskim ugovorom, postala dijelom talijanskoga državnog teritorija, i to bez obzira na poruku koju je W. Churchill uputio feldmaršalu Haroldu Alexanderu, vr- hovnom zapovjedniku savezničkih snaga na Sredozemlju sredinom travnja iste godi- ne zahtijevajući kako žurnu okupaciju spomenutog teritorija tako i onemogućavanje ulaska postrojba JA u Julijsku krajinu. Ulaskom postrojba JA na teritorij Istre, Slo- venskoga primorja i Trsta prije dolaska postrojba zapadnih saveznika, saveznicima je onemogućeno uspostavljanje vojne uprave na području koje je poslije Prvoga svjet- skoga rata međunarodnim ugovorima postalo dijelom Kraljevine Italije. Stoga će, pozivajući se na potrebu zaštite prometnih pravaca od Trsta i Pule prema Austriji, nastojati pod nadzorom zadržati što veći dio slavenskoga etničkog teritorija. Josip Broz, kao vrhovni zapovjednik Jugoslavenske armije, izvijestit će feldmaršala Harol- da Alexandera 30. travnja 1945. da su jugoslavenske postrojbe u Istri i Trstu te upo- zoriti kako su se prilike bitno izmijenile u odnosu na veljaču iste godine te da opera- cijsko područje JA ide do linije od ušća Soče preko Gorice i Tolmina do Trbiža (Tar- visia). Izvijestit će, također, da je spreman, sukladno vođenim razgovorima, dopustiti saveznicima korištenje tršćanske i pulske luke za opskrbu savezničkih postrojba u Austriji te prihvatiti zahtjev da postrojbe JA i partizanske postrojbe zapadno od Soče budu pod savezničkim zapovjedništvom. Istodobno anglo-američke postrojbe napreduju „tiho“, izbjegavajući sukobe, nastojeći zauzeti strateški važna područja u Julijskoj krajini. Vrhovni zapovjednik savezničkih snaga feldmaršal Alexander izvije- stit će Winstona Churchilla dana 1. svibnja 1945. kako su partizanske postrojbe već u Trstu, da su zauzele najveći dio Istre i da je siguran kako se iste neće povući čak i ako im to bude zapovjeđeno te da se, bude li njegovim postrojbama naređeno da okupiraju cijelu Julijsku krajinu, mora računati na oružani sukob s postrojbama JA koje će u tom slučaju imati baremmoralnu podršku SSSR-a. Upozorit će nadalje i na to da u njegovim vlastitim postrojbama postoje simpatije i duboko divljenje za Tito- vu partizansku vojsku 2 . Winston Churchill odgovara povjerljivom porukom: „(...) Smatram kako je važno da mi i Amerikanci dobijemo kontrolu nad Rijekom, Tr- stom, Pulom i Istarskim poluotokom (,,,)“ 3 , a 6. svibnja 1945. piše – „...sviđa mi se Generalštaba Jugoslavenske armije objavio je list Borba , dana 1. svibnja 1945.). Jedanaest dana kasnije, 11. svibnja 1945., u Beogradu je načelnik Generalštaba JA general-lajtnant Arsa Jovanović, govoreći o borbama za oslobođenje Istre i Trsta, dao opširan intervju suradniku Tanjuga. Vidi: Dokumenti o spoljnoj politici SFRJ 1945. , Savezni sekretarijat za inostrane poslove – Centar za informaciono-dokumentacione poslove, Jugoslavenski pregled, Beograd, 1984., dok. br. 35, str. 43-46. Intervju u cijelosti objavljuje i list Borba , 12. svibnja 1945. 2 Izvještaj feldmaršala Alexandera iz Caserte premijeru Ujedinjenoga Kraljevstva Winstonu Chur- chillu, 1. svibnja 1945. Dokumenti ..., n. dj. Prilozi II, dok. br. 1, str. 377. 3 Zbornik dokumenata i podataka o narodnooslobodilačkom ratu narodâ Jugoslavije, Vojnoistorij- ski institut, Beograd, (dalje Zbornik), sv. XI., knjiga 4., str. 965.