Nova Istra

324 STUDIJE, OGLEDI, ZAPISCI Maja PROFACA znanost pokazuje da se o problemu vida mogu postavljati ista pitanja kakva spo- znajna teorija postavlja o spoznaji ili istini. Kao složen proces i rezultat velikog broja interakcija različitih sustava, vid je izrazito dinamičan, radilo se pritom o fiziološkim uvjetima ili pak o značenjima bitnim za svijest o doživljenom i identifikaciji osjeta, te je nerazdvojivo povezan s aktivnošću organizama u okolini i njihovim međusobnim utjecajima, bilo to percepcijsko učenje svake jedinke, evolucijski razvoj funkcionalnih osjeta ili društveni aspekt značenja pojedinih osjeta i pojava. Premda je društveni as- pekt ovdje samo dotaknut, teško ga je odvojiti od razumijevanja percepcije i subjekti- viranja putem percepciju, bilo da je riječ o teorijama pažnje ili o značenjskom aspektu doživljenog. Ni shvaćanje percepcije kao izravne svijesti o okolini niti konstrukti- vističko gledište ne zanemaruju važnost kognitivne i emocionalne komponente. S druge strane, društveni aspekt vidljivog ne svodi se samo na značenja doživljenog posredovana kulturom, normama i jezikom, pri čemu se pojedinac konstituira kao subjekt gledanja, o čemu piše Jonathan Crary, već se očituje i u izloženosti pogle- du drugoga, što ga pretvara u objekt promatranja, o čemu je pisao Michel Foucault. Ipak, suprotno Craryjevom stajalištu, piše Martin Jay, neće biti da Foucault nije bio svjestan „kulturne konstrukcije naše prividno prirodne percepcije“ 56 – uzmu li se u obzir njegova korjenita promišljanja pojmovnog aparata koji sudjeluje u prividno izravnoj percepciji, odnosno posredovanost promatranja vladajućim, subjektiviraju- ćim diskursima. Konačno, percipirati stvarnost uvijek znači perspektivu, pa Jay na- vodi ustvrdu Merlau-Pontyja kako „perspektiva nije subjektivna deformacija stvari, već njihovo svojstvo, možda njihovo bitno svojstvo...“ 57 Kontingencije kojima je per- spektiva obilježena kao i svijest o složenim međudjelovanjima povijesne, društvene, biologijske, kognitivne i emocionalne komponente, upućuju na jedinstvenost svakog gledišta, a sinteze biologijski i kulturno uvjetovanog aspekta percipiranog i osobne povijesti, daju posljednji pečat značenju viđenog za svakog pojedinca. 56 Vidi: Martin Jay, str. 389. 57 Isto, str. 303.