Nova Istra

322 STUDIJE, OGLEDI, ZAPISCI Maja PROFACA koji oblikuje iskustvo onoga viđenog. Može li se, pita se konačno Jay, bar u nekoj mjeri govoriti o mogućnostima kulturnih ili čak povijesnih utjecaja na vizualno iskustvo? 47 Vizualni mediji kao oni koji posreduju stvarnost jedan su aspekt ovoga problema. S druge strane, piše Jay da, povijesno gledano i prema nekim autorima, u šesnaestom stoljeću „hijerarhija osjeta nije bila ista kao u dvadesetom, a oko je bilo na trećemu mjestu prema važnosti, iza slušanja i dodira, i to daleko iza njih. Oko koje organizira, klasificira i stvara poredak nije bio preferirani organ u vrijeme koje je preferiralo slušanje.“ 48 Unatoč ovim teorijama, Martin Jay vid ipak smatra važ- nim za kulturu toga vremena, osobito vjersku kada je većina puka bila nepismena te se crkva oslanjala na predodžbe vjerskih sadržaja. Drugi je primjer prosvjetitelj- stvo, koje „povezujući lucidnost i bistrinu“ u drugi plan stavlja sluh „koji je upijao samo herezu“ 49 , ali i ovdje dolazi do neslaganja glede transparentnosti vidljivog ili važnosti simbolike. Vratimo li se suvremenim teorijama, valja nešto reći o konstruktivizmu prema kojem je vidljivo, i na elementarnoj razini, konstrukcija i zaključivanje. S konstruk- tivističkog stajališta, kantijanski smatra Donald D. Hoffman, bitno je razlikovati pojavnost svijeta od njegovih stvarnih karakteristika s obzirom na to da su ne samo vid, već i druga osjetila poput dodira, njuha ili sluha složeni inteligentni proce- si aktivne konstrukcije svijeta u njegovoj pojavnosti. 50 Sve ono što čovjek vidi od predmeta, boje, sjene, teksture, pokreta, dubine ili oblika... vizualna je konstruk- cija prema urođenim principima koje tek treba istražiti. Ova univerzalna pravila vida , drži Hoffman, dio su naše biologije te omogućuju usvajanje pravila vizual- nog procesuiranja kojima razumijemo ono što vidimo i koja mogu ponešto varirati među kulturama. To što vizualna iskustva dijelimo s drugim ljudima, zaključuje Hoffman, posljedica je korištenja istih, urođenih pravila koja upravljaju sličnim složenim kognitivnim procesima u mnogostrukim interakcijama vizualne, emoci- onalne i racionalne inteligencije. Neovisno o kojoj se od navedenih teorija radi, zbog složenosti kognitivnih pro- cesa koji sudjeluju u viđenom, Johannes M. Zanker 51 smatra da je osjete, kao niže signale koji se nesvjesno procesuiraju i percepciju kao višu razinu perceptivnog iskustva dostupnog svijesti, teško jasno razdvojiti. Pokušavajući odgovoriti na ovo 47 Isto, str. 9. 48 Isto, str. 34-35. 49 Isto, str. 85. 50 Donald D. Hoffman: „Visual Inteligence: HowWe Create What We See“,W.W. Norton & Com- pany Inc., 1998. 51 Johannes M. Zanker: „Sensation, Perception and Action: An Evolutionary Perspective“, Palgrave MacMillan, 2010.