Nova Istra

320 STUDIJE, OGLEDI, ZAPISCI Maja PROFACA ma putem kojih nam svijet biva dostupan. 38 I on drži da percepcija bitno ovisi o pokretljivosti subjekta, odnosno o promjenama u objektima, čime se uspostavlja svijest o uvjetovanosti percepcije odnosom subjekta i okoline. Bitna značajka ovoga odnosa intencionalna je usmjerenost, pri čemu su percepcija i razumijevanje načini ili vještine pomoću kojih svijet subjektu postaje pristupačan. Vizualno iskustvo, piše Nöe, 39 ne znači da nam je svijet njime „predstavljen“ ili „internaliziran“, nego je učinjen dostupnim na specifičan način, gdje su znanje i razumijevanje, a može se reći i kulturni kapital, instrumenti ili vještine ove dostupnosti. Ipak, osnova per- cepcijskih sposobnosti nisu pojmovi ili intelekt, već senzomotoričko razumijevanje opažljivog koje ovisi o kretanju i položaju promatrača kao i svojstvima objekata, pri čemu ovu vrstu razumijevanja dijelimo s drugim vrstama neovisno o posjedovanju jezika. Senzomotoričko znanje ili implicitno razumijevanje da izgled predmeta ovisi o kretanju subjekta objašnjava percepcijske konstantnosti u vidu percepcije stalnosti oblika i veličina unatoč njihovom različitom pojavljivanju s obzirom na položaj promatrača. Percepcija je, zaključuje Alva Nöe, aktivan pristup svijetu, transakcija sa svijetom pri čemu su njegovo shvaćanje i, konačno, pojmovi spo- sobnost nošenja s percipiranim predmetima te djelovanja u svijetu koji nas aficira. Ipak, među svim kognitivnim razinama koje sudjeluju u percepciji osnovno je sen- zomotoričko iskustvo kao svojevrsna primitivna, podsvjesna konceptualna vješti- ne koja omogućava da dademo smisao tijeku promjenjivih, nepotpunih dojmova, razumijevajući na taj način vlastiti odnos prema okolini. 40 Razumijevanje ovisnosti percepcije o našim pokretima i kretanju te, s druge strane, dostupnost prizora u njegovim detaljima, koje možda trenutno previđamo zbog pozornosti usmjerene na nešto drugo, stvara dojam kontinuirane, bogate perceptivne svijesti, unatoč tomu što je ona izrazito diskontinuirana i nesvjesna detalja. Naglašavajući povezanost aktivnosti organizma i perceptivnog učenja, Andy Clark piše o brzini pokretanja očiju pri percepciji situacije te citira Ballarda (1991., str. 59): „...sistem vida pruža iluziju trodimenzionalne stabilnosti u svrhu djelovanja.“ 41 Premda je moguće „fiksirati pogled na neko vrijeme“, piše o ovoj zna- čajci vida Martin Jay, „ne možemo zamrznuti pogled na duže vrijeme bez iznimnog napora“, a s obzirom na prirodu refleksa zbog kretanja tijela pri čemu se „bliža i 38 Alva Nöe: „Varieties of Presence“, Harvard University Press, 2012., str. 20. 39 Isto, str. 33. 40 Alva Nöe:„Action in Perception“, The MIT Press, 2006., str. 31. „Kvalitete“, objašnjava Nöe,„u iskustvu su dostupne samo kao mogućnosti, potencijalnosti, ne kao datosti. Iskustvo je dinamičan proces navigacije putovima ovih mogućnosti.“ Isto, str. 135. 41 Andy Clark: „Being There: Putting Brain, Body, and World Together Again“, The MIT Press, 1998., str. 30.