Nova Istra

319 Maja PROFACA STUDIJE, OGLEDI, ZAPISCI onda razlika između prirodne organizacije i namjernog uspostavljanja organizacije čulnog iskustva? Djelomičan odgovor leži u analizama interakcije biološke osnove s društvenim i kulturnim utjecajima te u razmatranjima nekih suvremenih društve- nih teorija o pažnji, poput one Jonathana Craryja. Razlike suvremenih shvaćanja percepcije jesu u ekološkom i konstruktivistič- kom pristupu percepcijskom učenju. Prema Eleonor J. Gibson i Anne D. Pick, „percepcija počinje kao nerafiniran, neodređen dojam, a progresivno se diferen- cira u specifičnija pravila postajući finije ugođena za varijacije onoga prisutnog u podražajima.“ 34 Ekološki pristup tumači da je percepcija od samog početka bogata, a da „percepcijsko učenje uključuje otkrivanje novih informacija ili odgovaranje na one varijable fizičke stimulacije na koje se prije nije odgovaralo. Percepcijsko učenje tako je proces razlikovanja , a ne zaključivanja i asocijacija.“ 35 Konstrukcijska teorija počiva na pretpostavci o nesvjesnom zaključivanju iz prethodnih dojmova. Prvot- na siromašna percepcija biva „obogaćena i nadopunjena dodavanjem nečeg, bile to asocijacije, naučene reakcije ili neka vrsta zaključivanja.“ 36 Prema ovom shvaćanju (R. Gregory, 1991.), „svakodnevna normalna percepcija nije selekcija stvarnosti, već prije imaginativna konstrukcija, fikcija utemeljena (poput znanstvene fikcije) više na pohranjenoj prošlosti negoli na sadašnjosti.“ 37 Za perceptivno učenje, prema prvoj teoriji, bitna je aktivnost jedinke – istraži- vanje, otkrivanje, selekcija i apstrakcija, što se događa kretanjem, kretanjem drugih objekata, komunikacijom i sazrijevanjem organizma kroz kontrolirano držanje, ori- jentaciju i manipulaciju objektima. Uovomučenju subjekt i okolina čine interaktivnu cjelinu, pri čemu se otkrivaju svojstva okoline i ono što okolina subjektu priskrbljuje. U tom smislu percepcijsko učenje aktivan je proces vođen ekonomičnošću i redukci- jom informacija specificiranjem svojstava okoline i uočavanjem stalnog u relacijskim dojmovima, što je opet osnova za stvaranje pojmova apstrakcijom onoga nepromje- njivog. Apstrakcija se odvija se od najranijeg djetinjstva, kako beba otkriva odnose među stvarima i događajima, a fizičko sazrijevanje pruža joj različite kontekste viđe- nja pojedinih pojava. Primjerice, kretanjem objekata otkriva se njihova postojanost izađu li iz vidokruga, kretanje predmeta otkriva njihov oblik, događaje, ono stalno u pojavama, pri čemu je interakcija organizma s okolinom presudna. U ovaj pristup Alva Noë uključuje aspekt kulture te je za ovog filozofa percep- cija način ili stil pristupa svijetu omogućen znanjem, razumijevanjem i vještina- 34 Eleonor J. Gibson i Anne D. Pick: „An Ecological Approach to Perceptual Learning and Develo- pement“, Oxford University Press, 2000., str. 7. 35 Isto, str. 10. 36 Isto, str. 7. 37 Isto, str. 9.