Nova Istra

307 Fahrudin NOVALIĆ STUDIJE, OGLEDI, ZAPISCI obrazovanje. Vjeran Katunarić o tome s gledišta prospektivne odgovornosti, huma- nijega i učinkovitijeg razvoja društva kaže: „Svestranije obrazovanje proširit će mogućnosti polivalentne primjene znanja i relativno lako premještanje iz jednih u druga područja rada i zanimanja. Na taj će način i tržište rada i kapitala poprimiti nešto od kolektivne inteligencije živih bića i prošlih stadija ljudske solidarnosti, kad, da parafraziramo Tri mušketira Alexandrea Dumasa, jedan radi za sve, a svi za jednoga“ (Katunarić, 2013:213). Razmatrajući krivulje obrazovanja od Humboldta preko Hegela do Nietzschea i Adorna, Konrad Paul Liessmann primjećuje: „Theodor W. Adorno je na Spinozinoj Etici pokušao demonstrirati što je pravo obrazovanje: nije riječ pritom samo o poznavanju i čitanju ove knjige, već i o onoj kartezijanskoj filozofiji i njezinim sistematičnim i povijesnim kontekstima bez kojih se Spinoza ne može primjereno shvatiti. Moglo bi se kazati da je obrazovanje pravo na primjereno razumijevanje“ (Liessmann, 2008:121). Thomas A. Stewart, vodeći svjetski stručnjak na području intelektualnoga kapi- tala, u knjizi The wealth of knowledge: intelectual capital and the twenty-first century organization , otkriva kako današnje vodeće tvrtke diljem svijeta primjenom koncep- ta intelektualnog kapitala u svojoj djelatnosti stalno povećavaju uspjeh na tržištu. 15 Središnje mjesto knjige je razmatranje procesa u kojem se pokazuje kako intelek- tualni kapital može biti u funkciji poboljšanja organizacijskih performansi i profi- tabilnosti, kao i upravljanja procesima znanja u svijetu ekonomije znanja (Stewart, 2001.). Više o srodnim izvorima intelektualnoga kapitala vidjeti i u: Andriessen, 2004.; Marr, 2005.; Bounfour and Edvinsson, 2005. „Ono što je kao ključni ekonomski i razvojni faktor za tisućljetnu agrarnu epohu bila zemlja, a za industrijsku epohu financijski i manualni rad, to je za novu ekono- miju 21. stoljeća – znanje (čiji je sastavni dio i nužnost konkretnoga razumijevanja pojedinh pitanja i problema, op. a.) ili njegov ekonomski oblik, intelektualni kapi- tal“ (http://hr.wikipedia.org/wiki/Intelektualni kapital). 15 T. A. Stewart definira intelektualni kapital kao: „Znanje, vještine i sposobnosti zaposlenih; od istraživačkog tima pa sve do manualnih radnika koji su razvili tisuću različitih načina za pobolj- šanje efikasnosti poduzeća. Intelektualni kapital je sinergijska suradnja poduzeća i njegovih klije- nata, koja stvara čvrstu sponu između njih i koja osigurava njihovu dugoročno uspješnu poslovnu suradnju. // Intelektualni kapital je znanje zaposlenih, koje oni pretvaraju u vrijednosti na tržištu. Na tržištu mogu postojati vrlo pametni ljudi, no ukoliko ne uspiju, oni ili njihova tvrtka, to znanje moraju prodati na tržištu – onda se njihovo znanje ne može nazvati intelektualnimm kapitalom. Oni su tada eventualno samo potencijal .“ (http://hr.wikipedia.org/wiki/ Intelektualni_kapital). Intelektualni kapital je svojevrsni ljudski ili individualni kapital, funkcionalno integriran u druš- tvo.