Nova Istra

306 STUDIJE, OGLEDI, ZAPISCI Fahrudin NOVALIĆ dobijenih istraživačkih rezultata, na to ukazuju i autori knjige Ljudski kapital kao razvojni faktor : rezultati sociološkog istraživanja u Hrvatskoj (Leburić, i dr., 2009:135- ‑136). Autori Lepa Babić i Boris Kordić, s Univerziteta u Beogradu, u članku „Doživ- ljaj kompetentnosti i sigurnosti u radu zaposlenih“, objavljen u Singidunum reviji , br. 2, 2010. godine zaključuju da se učinkovito upravljanje ljudskim resursima te- melji na stalnom praćenju rada zaposlenih kao i ostalih parametara koji govore o ljudskom kapitalu. Među osobinama ličnosti zaposlenih ističu da je veoma važno procijeniti njihov doživljaj kompetentnosti za posao koji obavljaju kao i sigurnost koju osjećaju u radu. Temeljem uporabe upitnika kao instrumenta, mjeru koja govori o odnosu djelatnika prema njegovim kompetencijama koje ga kvalificiraju za uspješno obavljanje posla na konkretnom radnome mjestu autori su nazvali – emocionalna sigurnost u poslu. Proveli su istraživanje emocionalne sigurnosti za- poslenika u dvije državne organizacije u Republici Srbiji. Istraživanje je pokazalo da je mjera emocionalne sigurnosti djelatnika u poslu dobar pokazatelj uspješnosti u poslu i njihova zadovoljstva poslom. Djelatnici koji su emocionalno sigurni u poslu dobro su raspoloženi i spremni za prevladavanje kritičnih okolnosti. Zato je njezina procjena važna za upravljanje ljudskim resursima (Babić i Kordić, 2010.). Za učinkovito upravljanje ljudskim resursima još je važnije imati razvijenu cjelovi- tu emocionalnu inteligenciju djelatnika. „‘Emocionalna inteligencija’“, kaže Daniel Goleman, „odnosi se na sposobnost za prepoznavanje naših vlastitih osjećaja i osje- ćaja drugih, za motiviranje nas samih, i za temeljito upravljanje emocijama u nama samima i u našim odnosima s drugima“ (Goleman, 1999:375). 13 Za kritički spoznajni optimizam u funkciji prevladavanja rasipanja ljudskoga kapitala iznimno je važna i kognitivna dimenzija istraživačke etike. O njoj Kata- rina Prpić, voditeljica projekta Elite znanja u znanstvenom i tehnološkom razvoju i urednica knjige Sociološki portret mladih znanstvenika , ističe: „Prevlast epistemološ- kih nad sociološkim aspektima znanstvene etike, koju neki sociolozi s ogorčenjem zapažaju (Fuchs, 1992.; 1993b), potječe još od Mertonove paradigme i velike ras- prave o njoj iz sedamdesetih i ranih osamdesetih godina prošlog stoljeća, potak- nute recepcijom Kuhnova učenja“ (Prpić, 2004:120). 14 Za prevladavanje rasipanja ljudskoga kapitala u budućnosti važno je i svestranije 13 Goleman u tom smislu navodi pet osnovnih emocionalnih i socijalnih kompetencija: samosvje- snost, samouređivanje, motivacija, empatija, socijalne vještine. Više o tome vidjeti u: Goleman, 1999:375-376. 14 Fuchs, Stephan (1992.): The Professional Quest for Truth: A Social Theory of Science and Knowledge . Albany: State University of NewYork Press. Fuchs, Stephan (1993b): Three Sociological Episte- mologies. Sociological Perspectives, 6 (1):23-44.