Nova Istra

305 Fahrudin NOVALIĆ STUDIJE, OGLEDI, ZAPISCI iste napore kao i čovjek“ (u: Keynes, 2012:280-281). Danas bismo ovim vrstama rada i stvaralaštva, svakako, dodali razvoj i primjenu novih elektroničkih, informa- tičkih i inih tehnologija. Nemoguće je, ne samo sa stanovišta ekonomske teorije, objasniti strukturu i funkcioniranje društva bez funkcioniranja kapitala u svim njegovim oblicima. 11 Po- sebice se to odnosi na ljudski kapital kao razvojni činitelj. U tom smislu autori Anči Leburić, Vjekoslav Afrić i Zorana Šuljug Vučica, u knjizi Ljudski kapital kao razvojni faktor: rezultati sociološkog istraživanja u Hrvatskoj , raspravljaju o ljudskom kapitalu kao ključnom razvojnom činitelju. Polaze od pretpostavke da ljudski kapital nije u cijelosti suprotstavljen društvenome kapitalu. Oni su od veljače do travnja 2005. godine poduzeli empirijsko sociološko istraživanje ljudskoga kapitala u Hrvatskoj. Intervjuirali su 2.916 građana. Svi ispitanicu bili su visokoobrazovani, stariji od 30 godina, dakle sa stanovitim radnim iskustvom. (Leburić, i dr., 2009:135) Kritički je spoznajni optimizam jedna od osnovnih pretpostavki funkcioniranja ljudskoga kapitala kao ključnoga razvojnog činitelja, uključujući i održivi razvoj. Ideja održivoga razvoja neodvojiva je od ideje ekoučinkovitosti, od ideje upravlja- nja održivim razvojem kao upravljanja rizicima, što podrazumijeva upotrebu i razvoj tehnologija djelotvornih u stvaranju ekonomskoga rasta, uz minimalno negativne posljedice za prirodnu i socijalnu okolinu. Zato je kritički spoznajni optimizam bez- uvjetan imperativ svakoga društva, ponajprije društava koja su se odlučila za izgrad- nju društva znanja, ekonomije znanja i holističke ekološke kulture. Perspektive ute- meljenja društva znanja u suvremenim društvima naročito su značajna, ali i složena tema teorijskih debata u društvenim znanostima. Brži ekonomski razavoj u svakoj zemlji zahtijeva organizirano stvaranje opće društvene klime u kojoj bi se razvijala kultura odgovornoga ponašanja, kontinuirano educirali djelatnici, brže, učinkovitije i svrsishodnije inoviralo i komercijaliziralo znanje na svim društvenim razinama i u svim dimenzijama vita activa . Vita activa , prema Hannah Arendt, označava tri osnovne ljudske djelatnosti – rad, proizvodnju i djelovanje. 12 Njihov je sastavni dio i upravljanje ljudskim resur- sima. Koristeći se deskripcijama tržišta i mišljenjima ispitanih građana, a temeljem 11 Navodimo sljedeće oblike kapitala: prirodni kapital (okolina kao kapital), financijski kapital, in- frastrukturni (fizički kapital), ljudski (individualni kapital), socijalni kapital, znanje kao kapital (kulturni kapital). Više o navedenim vrstama kapitala vidjeti u: Leburić, i dr., 2009. 12 „Djelovanje, jedina djelatnost što se odigrava izravno između ljudi, bez posredovanja stvari ili materije, odgovara temeljnom uvjetu pluraliteta, činjenici da ljudi, a ne čovjek, žive na Zemlji i nastanjuju svijet. Premda se svi vidovi ljudske uvjetovanosti, na neki način, odnose na politiku, ovaj pluralitet je bitan uvjet ne samo conditio sine qua non , nego i conditio per quam , sveukupnog političkog života“ (Arendt, 1991:11).