Nova Istra

303 Fahrudin NOVALIĆ STUDIJE, OGLEDI, ZAPISCI je u osami“ (Novalić, 2003:18-19). To se ogleda u procesu razračunavanja čovjeka i prirode, čovjeka i čovjeka, ogleda se u razračunavanju između čovjeka, društva i države, u poimanju sebe sama i svakog od svojih koraka prema svojem (be)smislu. Rasipanje je, uopće, uključujući i rasipanje ljudskoga kapitala, planetarno ras- prostranjena i duboko ukorijenjena entropijska pojava – kultura ciničkoga i nihi- lističkog odnosa čovjeka prema prirodnoj i društvenoj okolini. 8 Ono, osim ostalih činitelja, trajno proizvodi i tzv. stabilnu krizu – „trajno izvanredno stanje“, termin talijanskoga filozofa Giorgia Agambena (Agamben, 2008.), u svakome društvu – iz koje se, uz ostale unutrašnje i vanjske uzroke, može pojaviti i globalna kriza. „U zaključcima Savjeta za budućnost Europe Rimskoga kluba stoji da brain-drain 9 nije poguban samo za zemlju koja preko njega gubi svoj ljudski potencijal nego je štetan i za čovječanstvo u cjelini. Treba znati da se odljeven dio pameti neke zem- lje neće nikada u potpunosti reintegrirati u novoj sredini (Šlaus i Pop-Jordanov, 1993.)...“ (u: Golub, 2004:169). Sve zemlje, uključujući i Hrvatsku, čiji ponajviše mladi kadrovi odlaze u inozemstvo da bi se zaposlili, rasipaju ljudski kapital. Zato je termin i pojam odljev ili izvoz mozgova/pameti, pogrešan. (Više o rasipanju vidjeti u: Novalić, 2003.). Bila svjetska ili nacionalna znanost u slučaju znanstvenika-emi- granata, na gubitku je, prije svega, znanost sama. Potcjenjivanjem znanja u društvu, ponajviše, u svakodnevnom političkom i kolo- kvijalnom govoru, nastala je prije nekoliko godina u Saboru, kao najvišem zakono- davnom tijelu države, cinično uvredljiva metafora:„...mozak na tržnici ne vrijedi više od dvije marke po kilogramu“ (Golub, 2004:158). 10 8 Rasipanje ljudskoga kapitala ima više oblika. Navodimo neke od njih: slabo organiziran, neosmi- šljen i neosuvremenjen odgojno-obrazovni sustav, niska razina i kvaliteta obrazovanja, nezaposle- nost, nestručnost, neiskorištenost radnoga vremena, pogrešna ekonomska i kadrovska politika, obrazovanje i respektabilno iskustvo u jednoj, a rad u drugoj profesiji – primjerice, liječnici odlaze u primamljiviju političku djelatnost, a inženjeri i ini visokoobrazovani kadrovi postaju vozači au- tobusa, tramvaja, konobari, skladištari; dominantno komuniciranje i kriza vođenja, ignoriranje društvenih subjekata-aktera, odlazak u inozemstvo mladih stručnjaka nakon završetka školova- nja, zapošljavanje po vezi – nepotizam i klijentelizam kao oblik korupcije, zbog čega je struktura nezaposlenih često stručnija i kompetentnija od strukture zaposlenih, obrazovanje kadrova bez spoznaje stvarnih potreba za konkretnim zanimanjima, čime se često povećava nezaposlenost; nemogućnost obrazovanja, pa i osnovnoga zbog siromaštva, što posebice pogađa djecu i mladež na selu, koji imaju respektabilne intelektualne i ine mogućnosti za ostvarivanje svoga individualnog bića. 9 „ brain-drain ... masovna emigracija kvalificiranih kadrova i inteligencije“ (Filipović, R., i dr., 1980:118). Autor ovoga teksta, tekst ove bilješke umetnuo je u citirani tekst. 10 Na takvo potcjenjivanje reagirali su u većem broju i ispitanici istraživanja koje citiramo. Navodimo ove reakcije: -„Sramotno je za našu mladu državu; ali što očekivati kad se na sjednici Sabora naši državnici smiju na izjavu da je ‘cijena mozga na tržnici 2 DM!’