Nova Istra

300 STUDIJE, OGLEDI, ZAPISCI Fahrudin NOVALIĆ model etičke odgovornosti – odgovornosti za sav živi i neživi svijet. Jedino tako ideja, ne samo održivoga nego i pravednoga razvoja, može biti dugoročno ostvariva. Vrijednosna koncepcija i recepcija suvremene ekonomije nije prospektivno odgo- vorno gospodarenje nego bezgranično iskorištavanje palanetarnoga – prirodnoga i društvenog bogatstva. Licemjerno je istodobno govoriti o pravdi, prospektivnoj odgovornosti i zaštiti života, a biti beskrajno pohlepan. Društveno-ekonomski su- stav koji je orijentiran samo na rast nikad ne može biti održiv. I „priroda je holistički sustav dijelova koji su iznutra povezani u dinamičnoj, harmoničnoj ekološkoj rav- noteži“ (Kirn, 1998:268). Podsjetimo, i Zemlja je živo biće. „Zemlja ne umire, nju ubijaju. A oni koji je ubijaju imaju ime i adresu“, primjećuje Utah Phillips. Time smo se vrijednosno orijentirali na holizam ekološke etike i holizam ekološke kulture. Živjeti holističku ekološku etiku i holističku ekološku kulturu znači dosljedno kri- tički ostvarivati načela materijalne ekologije, socijalne ekologije i ekologije ličnosti, uključujući cjelovitu sferu kulturno-duhovnih tvorevina. Bez čovjeka, kao konkret- no kritičko-humanistički educiranoga i orijentiranog subjekta-aktera spoznaje i pri- mjene rezultata takve spoznaje, nema dosljednoga kritičkoga ostvarivanja holizma – ekološke etike i ekološke kulture. U tekstu koji slijedi, razmotrit ćemo pojam ljudskoga kapitala, kulturu rasipanja ljudskoga kapitala 4 , prevladavanje rasipanja ljudskoga kapitala, te zaključnu misao. Pojam ljudskoga kapitala Zamisao o ljudskom kapitalu nastala je ranih šezdesetih godina 20. stoljeća, kad je američki ekonomist i nobelovac Theodore W. Schultz analizirao troškove obrazovanja kao obrazovne investicije (Schultz, 1961.). Schultz je zagovarao tezu prema kojoj obrazovanje treba tretirati kao proizvodnu investiciju, a ne kao potrošnju (u: Bogdanović, 2008:46). Tradicionalna ekonomska analiza za ljudski ili individualni kapital često upotrebljava pojam „rad“. 5 Teorija o ljudskom razvoju 4 Istraživanje Svjetske banke o posljedicama ekonomskih migracija pokazuje da je velik broj visoko- obrazovanih stručnjaka koji posao potraže izvan granica svoje zemlje osuđen na život u skromnim uvjetima i na poslovima za koje se zahtijeva niska ili nikakva kvalifikacija. Tako su fakultetski obra- zovani stručnjaci, iz zemalja bivšeg Sovjetskog Saveza i zemalja koje su nastale na području bivše Jugoslavije, danas često na Zapadu zaposleni kao građevinski radnici, vozači teretnih automobila, taksija ili kao poljoprivredni radnici. Svjetska banka, opravdano, tu pojavu naziva rasipanjem, a ne „odljevom mozgova“. Autor ovoga teksta u knjizi Rasipanje budućnosti: kritika mita napretka i ciniz- ma rasipanja razmatra i definira rasipanje i potrošačko ponašanje; dokazuje da se rasipa ne samo ljudski kapital, na nacionalnoj i globalnoj razini, nego i društveni i prirodni kapital na obje razine (Novalić, 2003.). 5 Tradicionalne sastavnice ljudskoga kapitala (znanje, vještine, zdravlje) daju samo osnovne naznake