Nova Istra

298 STUDIJE, OGLEDI, ZAPISCI Fahrudin NOVALIĆ 3. Načelo sinteze : reda i postupnosti od jednostavnoga k složenom. 4. Načelo provjeravanja potpunosti postupka“ (u: Kalin, 1980:94; Des- cartes, 1980., u Kalin, 1980:266-267). „Metodičkom sumnjom u ‘sve’ on (Descartes, op. a.) kao nedvojbeni fundament pronalazi nepsrednu samoočitost...“ (Halder, 2002:69). Takav je Descartesov meto- dički postupak, jedan od osnovnih izvora kritičkoga spoznajnog optimizma. I Go- ethe u Faustu ističe problem kritičke spoznaje s apekta manjkavosti spoznatoga, što implicira i orijentaciju na kritički spoznajni optimizam. „ Proučio sam mudroslovlje I liječništvo, pa još i pravo, K tom, na žalost, još i bogoslovlje I sve sam s marom proučavo. A jadna ostadoh budala Što zna koliko je i znala. “ (Kalin, 1980:94) I Francis Bacon radikalni je protivnik sterilnih skolastičkih mudrovanja. Misli da su istinske spoznaje samo one koje zbiljski uvećavaju moć ljudi. Zato se ljudi, prema Baconu, moraju osloboditi raznih duboko ukorijenjenih i rasprostranjenih predrasuda. 2 Cjelovitu životnu aktivnost čovjek treba zahvaliti znanju. 3 Unatoč tomu, je li naša 2 Četiri su vrste takvih predrasuda, lažnih pojmova ili idola: idola tribus (idoli plemena) – predra- sude u samoj ljudskoj prirodi; idola specus (idoli spilje) – predrasude koje proizlaze iz konkretnih individualnih osobina ljudi, iz iskrivljenoga odgoja koji onemogućuje čovjeku da autonomno misli i djeluje bez robovanju autoritetima i tradiciji; idola fori (idoli trga) – predrasude koje proistječu iz jezika, riječi koje nastaju stihijski kao sredstvo sporazumijevanja, često su izvor zbrka i krivih zaključaka; idola theatri (idoli kazališta) – predrasude koje nastaju tijekom nekritičkoga/dogmat- skog prihvaćanja svih teza pojedinih filozofskih autoriteta (Grlić, 1982:31-32). Bogdan Šešić je u knjizi Opšta metodologija , nasuprot formalističkom i dualističkom učenju, razvio kritičko-dijalektičko učenje o logičkim pogreškama u mišljenju. U logičkim formalizmima, raznih vrsta i stupnjeva, obradio je bitnu osnovu svih paralogizama i sofizama. Izveo je novu klasifikaciju općih pogrešaka u mišljenju; od pogrešaka neodređenosti mišljenja do pogrešnih osnovnih gno- seoloških metoda spoznaje – dogmatizma, eklekticizma, sofistike. Usto, analizirao je i pojedine reprezentativne klasične i suvremene logičke paralogizme i sofizme (Šešić, 1980:9, 204-269). 3 Uvažavajući znanje i rizik njegove kupnje, Platon govorio da možemo sa sigurnošću kupovati nauk od bilo koga, ako imamo znanje o onome što je dobro ili loše. Ali ako nemamo, neka ne prepušta- mo svoje najdublje interese igri slučaja.„Jer, mnogo je veća opasnost“, kaže on,„u kupovanju znanja, nego u kupovanju mesa i pića.“ http://www.forum.hr/showthread.php?t=400062