Nova Istra

296 STUDIJE, OGLEDI, ZAPISCI Fahrudin NOVALIĆ „stabilnu krizu“ koja korespondira s „trajno izvanrednim stanjem“ (termin talijan- skog filozofa Giorgia Agambena).„Stabilna kriza“ posljedica je trajnoga entropijskog, međusobno prožimajućeg – formalnoga i neformalnog (implicitnog) institucionali- ziranja i upravljanja društvom. Vanjski uzroci globalne krize samo su posredstvom političkoga, financijskog, gospodarskog i inog poslovnog komuniciranja – proširili, dinamizirali i produbili „stabilnu krizu“ u pojedinoj zemlji. Ljudski ili individual- ni kapital razvojni je sustav znanja – vještina, intelektualnih i fizičkih vrijednosti, iskustava, sposobnosti, umijeća kreativnosti i inovativnosti pojedinih osoba, koji ih čini produktivnijima u ekonomskom i svakom drugom pogledu. Ljudski kapital je uvjetovan ostalim vrstama kapitala, upravljanjem znanjem, te konkretno-planskom koncepcijom i strategijom razvoja. Investicije u zdravstvenu zaštitu, snagu, odgoj i obrazovanje, izdržljivost, obuku za posao, vještine, temeljna su pretpostavka razvoja i oplođivanja ljudskoga kapitala. Svaki pojedinačni kapital je osamostaljeni, individu- alnim sposobnostima oživotvoreni dio cjelovitoga društvenog kapitala. Bez čovjeka, kao konkretno kritičko-humanistički orijentiranoga subjekta-aktera spoznaje i pri- mjene rezultata takve spoznaje, bez istinske prospektivne odgovornosti društvenih subjekata nema ni tome primjerenoga ostvarivanja holističke ekološke etike i holistič- ke ekološke kulture. Kritički spoznajni optimizam, u tome smislu, ključni je činitelj prevladavanja ne samo rasipanja ljudskoga, nego i inih vrsta kapitala, uključujući i prevladavanje aktualne globalne krize. Ključne riječi: društvo znanja, ekonomija znanja, holistička ekološka kultura, kri- tički spoznajni optimizam, prevladavanje rasipanja ljudskoga kapitala, rasipanje ljudskoga kapitala, znanje „ Svi naši izumi, filozofske ideje i znanstvene teorije prošle su kroz rodnicu čovjekova intelekta. “ Nick Bostrom (2012:97) „ Treba naporom duha osvijetliti naše misli i osjećaje... Na području politike reformatori neće moći imati uspjeha, dok ne budu mogli postaviti cilj, koji je u skladu s razumom kao i s njihovim osjećajima. “ John Mynard Keynes (1994:82)