Nova Istra

391 „ZDENAC ŽIVOTA“ IVANA MEŠTROVIĆA U ZAGREBU Josip BOTTERI DINI, Miljenko GALIĆ: Meštrovićev zdenac – u spomen artifeksa . Grafičko-pjesnička mapa. Bibliofilska naklada, Ogranak Matice hrvatske, Split, 2013. Slikar Josip Botteri Dini piše u pogovoru ovoj mapi:„Usred grada grgolji izvor vode. Vrtložeći sliku ljubavi i života, međusobnim zagrljajem sačinivši krunište zdenca, likovi koje je obli- kovao doživljaj i moćna ruka najvećeg među nama, prisnošću vječnih ljubavnika utažuju žeđ, zakriljuju vodu da ne presahne... Krunište zrcali i sve znanje genijalnog europskog umjet- nika, znanje kojemu je bio otvoren ozarujuć se svjetlom likovnosti svih vremena u službi Svjetla nepojmljiva, doživljajnošću i kiparskim izričajem ostajući izvoran i samosvojan, baš kao i voda sa izvora. Napojio se Meštrović u djetinjstvu na čistim vrelima vlastitosti, na pro- plancima dalmatinskih gora, dok je sanjario o ostvarenjima svojih zamisli što se u silnom ka- menu skrivaju...“ O Zdencu života Ivana Meštrovića rijetko se pisalo. Zagreb je uz Drniš jedini grad koji ima takvo remek-djelo koje mnogi ne zamjećuju. Sjede studenti i prolaznici na putu između zgrade Sveučilišta i Kazališta i zaviruju ponekad u vodu (ako je ima!), bacaju otpatke, šaraju po volumenima skulpture koja se u svakom segmentu može mjeriti s onom iz grobnice Medičejaca, što ju je u kamenu obradila ruka velikoga Michelangela. Talijani svoju umjetninama ispunjenu grobnicu otvaraju uz pristojnu cijenu ulaznice i sve moguće stroge mjere opreza. Divimo se alegorijama četiriju doba dana, potajno dodirujemo vršak palca Zori, sa strahopoštovanjem osjećamo misao koja priča mitsku ikoničku prispodobu o prolaznosti ljudskoga života. Sva čežnja za neponovljivim bivanjem na ovoj zemlji utjelovljena je u majstorovu djelu, kao i u Meštrovićevu, na sličan način, samo kompozicijski i organički različito su- blimirana. Meštrovićeva se čini manjom jer je smještena „u vrtači panonske hrvatske prije- stolnice“ ( J.B.D.), usred prostranoga polja asfalta i cvjetnjaka, dostupna svima kao misao o životu i njegovoj čudesnoj vrijednosti. Vrtložna kružna kompozicija kao svemir gusti je preplet ljudskih tijela u zagrljaju od rođenja, zrelosti do smrti. U