Nova Istra

390 KRITIČKI PRISTUPI I OSVRTI Slaven BERTOŠA Bruno Cotić sastavio je članak o Milivoju Čopu, prvome hrvatskom učitelju u Osnovnoj školi Gradinje nakon Drugoga svjetskog rata (1945.-1946.), a kasnije profesoru na Sveučilištu u Rijeci, o čijem je radu i djelu monografiju napisao riječki pedagog prof. dr. sc. Vladimir Rosić. Slijedi tekst Christiana Galla o prvoj konverziji šumskih vrsta na prostoru Istar- ske županije, na lokalitetu Minjera ispod Sovinjaka. Idući dio zbornika posvećen je obljetnicama. Prilozi Gordane Čalić Šverko od- nose se na 530. obljetnicu prve hrvatske tiskane knjige (1483.-2013.), Misala po zakonu rimskoga dvora, koju je proslavila Katedra Čakavskoga sabora Roč, te na potragu za olovnom glagoljicom, odnosno matricama glagoljskih slova iz gradića Vättisa u Švicarskoj, u organizaciji iste ustanove. Ročka je katedra odande naručila 25 kg slova i tipografskih znakova, pa se u prostoru uz Vela vrata u Roču planira uređenje glagoljske tiskare i skriptorija kao istraživačko-edukativne radionice, svo- jevrsnoga glagoljskoga knjigotiskarskog laboratorija. U idućem je bloku zbornika Iva Đorđević predstavila polivalentni umjetničko- ‑istraživački projekt „Neistražena“, čiji je cilj multimedijalnim pristupom razotkriti, razumjeti i interpretirati kompleksnu prošlost istarskih žena. Mate Ćurić sastavio je prikaz zbirke pjesama Stanislava Petrovića i Miroslava Sinčića pod naslovom „Zavičajni kutak“ (Zagreb, 2013.), a Mirjana Pavletić piše o knjizi pjesama Vladimira Pernića pod naslovom „Suita Mediterranea“ (Buzet, 2013.). Slijedi pogovor knjizi „Krik sunca“ pok. pjesnika Lina Brozića iz pera Miro- slava Sinčića te osvrt na najnoviju monografiju prof. dr. sc. Slavena Bertoše „Migra- cije prema Puli: primjer austrijske Istre u novom vijeku“, koji je napisala Iva Kolić. U kratkom dijelu zbornika o literarnim prilozima pišu Marija Ribarić i Nevija Koraca, a posljednja cjelina donosi biografije preminulih osoba: poznate arheolo- ginje prof. dr. sc. Vesne Girardi Jurkić (1944.-2012.), o kojoj pišu njezina djeca mr. sc. Kristina Džin i Mirko Jurkić; Nedjeljka Markežića (1950.-2013.), iz pera Zlate Markežić; te Ivana Arapovića (1924.-2013.), o kojemu piše mr. sc. Anto Tomić. Kao vrijedna i korisna riznica znanja o Istri i Buzeštini, i ovaj svezak„Buzetskoga zbornika“ mnogobrojnim su temama obdarili i obogatili mnogi njegovi suradnici, oni dugogodišnji koji su na određeni način već postali njegov „zaštitni znak“, ali i neki novi, mlađi, koji će tek otkriti za sada još nepoznata područja istraživanja. Kako zbornik ne bi nikad ostao bez sastavljačâ, valja im u tome poželjeti mnogo uspjeha. Slaven Bertoša, Pula