Nova Istra

388 KRITIČKI PRISTUPI I OSVRTI Slaven BERTOŠA prošlosti predstavlja rudnik Minjera, prvo opisano nalazište boksita na svijetu, a također i šumske površine koje su se iskorištavale na različite načine. Članak je obo- gaćen mnogobrojnim slikovnim prilozima, uglavnom u boji, te opsežnim popisom izvora i literature. Matičnu knjigu umrlih župe Sovinjak (1845.-1876.) podrobno je analizirao mr. sc. Jakov Jelinčić. Iz nje je izvukao podatke o naseljima, prezimenima žitelja, njiho- vim zanimanjima, bolestima, smrti rodilja, nesrećama, zločinima i dužini trajanja života. Od zanimanja spominju se kovači, čuvari šuma, postolari, krojači, tkalci, a od uzroka smrti kašalj, starost, dizenterija, ognjica, šarlah i kolera. Nesreće su se odno- sile na slučajeve pada (u kipuću vodu, sa stabla), udara groma, ranjavanja oružjem, a neki su umrli tako što su izgorjeli ili su slučajno ubijeni. Niz podataka o spomenutoj Minjeri donosi rad Matije Nežića, sastavljen na te- melju analize upisa iz matičnih knjiga župe Sovinjak, koje je od 1786. do 1833. vodio don Andrea Resar. Zabilježeni su krštenici čiji su roditelji bili zaposlenici tvornice, a najviše djece rodilo se baš u razdoblju kada je ona najbolje poslovala. Ubilježeno je i nekoliko vjenčanja, a od slučajeva smrti ističu se nesreće i bolesti te posebice nagle smrti. Svakako se izdvaja ubojstvo Antonija Deperisa, upravitelja tvornice na Minjeri, koji je život završio 1863., kada se htio oduprijeti pljački vlastite kuće. Njegov nadgrobni spomenik nalazi se na mjesnome groblju u Sovinjaku. Od zanimanja navedeni su bačvari, inspektori, sluškinje te po jedan ljekarnik, strojovo- đa, kovač, zidar, klesar, rudar, šef peći, upravitelj, pomoćnik i radnik. Zabilježena prezimena su: Deperis, Elia, Pungileoni, Stocher, Sticotti, Rude, Ferazzutti, Torcel- lo i Morović. O buzetskom gospodarstvu na prvoj istarskoj pokrajinskoj izložbi, koja se pod pokroviteljstvom istarskoga pokrajinskog namjesnika Lodovica Rizzija 1910. odr- žala u Kopru, piše dr. sc. Alida Perkov. Bila je okvirno podijeljena u sedam sekcija: poljoprivrednu, industrijsku, pomorsku, didaktičku, umjetničku, znanstvenu i knji- ževnu. Autorica navodi činjenicu da su u zreloj fazi razvoja Habsburške Monarhije sajmovi ekspanziju doživjeli upravo u istarskim gradovima, a spomenuta se izlož- ba, na kojoj su se buzetski poslovni subjekti skromno predstavili, u tome osobito isticala. Budući da istarski proizvođači nisu imali dovoljno ekonomske snage za značajnije nastupe na većim izložbama, prilagodljivost tržištu i raznolikost ponude jasnije se sagledavaju u promičbenim nastupima tvrtki putem reklamnih poruka u lokalnim listovima, ali i nekim sofisticiranijim metodama. Početkom XX. stoljeća gospodarski je procvat pratio i pojačan promotivni nastup, u zemlji i inozemstvu, prema kupcima kao krajnjim potrošačima. U tome se Istra, ističe autorica, dosta približila tadašnjim europskim standardima. Slijede dva članka s područja povijesti umjetnosti. Freske Mattea Furlanetta,