Nova Istra

363 OSVJETLJIVANJE KOMUNISTIČKE PRIJEVARE Ivan GRLJUŠIĆ: Komunističke priče , Istarski ogranak DHK, Pula, 2013., 105 str. Rukopis „Komunističke priče“ Ivana Grljušića zanimljiv i po svojoj tematici i po au- torovoj izvedbi. Gotovo cijelo stoljeće ova je tema bila izazovna i privlačila je mnoge beletriste, publiciste, znanstvenike i politologe. Svaki joj je autor prilazio na svoj način, kako u pogledu zaključaka do kojih je došao, tako u pogledu vlastita intimnog odnosa koji je prema temi imao. Unatoč tomu što je bjelodano da je boljševizam zločinački pokret, koji je bitno pogoršao civilizaciju, ima autora koji dvoje o tome je li boljševizam zločinački pokret ili naprosto revolucija?! Mnogima Lenjinove i Staljinove žrtve nisu u prvome planu, odnose se prema nji- ma kao „kolateralnim žrtvama“ u tzv. „revolucionarnom hodu povijesti“. Još i danas, nakon što se devedesetih godina prošloga stoljeća raspalo komunističko (boljševič- ko) carstvo („carstvo zla“ – kako ga je nazvao američki predsjednik Ronald Reagan), pišu se opsežne knjige o Lenjinu, Staljinu, Trockom kao o nezaobilaznim povije- snim ličnostima. Može se jamačno o njima i tako pisati, ali je problem u tome ono što se u takvim tobožnim znanstvenim radovima zaobilazi. Što bi bilo da se te„povi- jesne ličnosti“ nisu uopće pojavile? Kako bi izgledala Rusija, kako bi izgledala sama Europa? Kako bi izgledao Balkan, Bosna i Hercegovina, Srbija, Albanija... Kako bi izgledala Hrvatska? Kako se uopće moglo dogoditi da su mnogi talentirani pjesni- ci slavili te „povijesne ličnosti“? Sam Miroslav Krleža slavio je „Lenjinovu baklju“, a Cesarec je prije pogubljenja pisao na papiriću –„Živjela sovjetska Hrvatska!“ Je li to bi bila zabluda ili indoktrinacija? Je li moguća tolika indoktrinacija? Ako jest, zbog čega jest? Je li to zbog neprosvijećenosti, zapuštenosti, zbog slijepe vjere u vođe...? Bilo kako bilo, čini se da je svaki rukopis u kojem se govori o boljševičkim tema- ma dobro je došao. Otima ih zaboravu koji često zna biti projektiran, tj. namjeran. Naročito u nas. U nas postoje naročite škole neoboljševizma među politolozima,