Nova Istra

352 PRILOZI O ZAVIČAJU Ivan PEDERIN njegovih likova, kojeg Stanković opisuje kao duhovno srodnog, 10 je Paolo Vergerio (Pavao Vergerije), filozof, pravnik, povjesničar, govornik i jedan od obnovitelja lati- niteta u XIV. i XV. st. Jeronim Muzio je pisac, pjesnik, teolog, povjesničar, moralist i dvorjanin i „pravo je čudo kako je on mogao toliko napisati, iako nije imao otiuma i slobode, već je živio teškim i siromašnim životom, kako sam kaže. (II. 131, 150). Gian Rinaldo Carli, drugi lik s kojim se Stanković poistovjećuje i daje mu osobine svoje ličnosti, fizičar je, matematičar, pjesnik, povjesničar, kritičar, filolog, antikvar, diplomat, političar, liječik, filozof, elegantni stilist u svim ovim disciplinama. (II. 334.) Znanstvenik nije specijalist, kakvi su znanstvenici naših dana, već univerzalni učenjak prosvjetiteljstva, koji znanost nastoji pibližiti svima. 11 Razlika je u tome što znanost za Stankovića nema socijalni karakter, pa ni pokrajinski; Istra ne treba posebni znanstveni sustav, već univerzalni kao renesansa. Znanost je, ponovimo, pokretačka snaga njegovih likova, oni obično prave kari- jere u znanosti, odnosno dolaze na glas, dobijaju pozive knezova i papa koji žele da im oni služe perom. Girolamo Muzio uživa gostoprimstvo Ludovica Capponija u dvorcu Panneretta, tri milje od Firence. Svojim perom spašava ugled svoga gosto- primca (II. 173). Giuseppe Tartini iz Pirana dolazi na glas i prima pozive da svira na krunidbi Karla VI. u Pragu, a zatim pljušte pozivi s raznih dvorova iz Njemačke, pa iz Londona... Čašćen je i darivan pa se vojvoda od Clermonta uzalud trudi da ga privuče na svoj dvor. Uspjeh u glazbi duguje „znanosti jer je svojim oštrim okom proniknuo tajnu filozofije harmonije...“ (II. 258-304). „Prosvijetljena mletačka vla- da“ osniva katedru za nautičke znanosti i astronomiju za Gian Rinalda Carlija, „pa ga poziva u najznatniji arsenal da kao savjetnik upravlja radovima i reformira na- crte...“ (II. 342). Onda odlazi u Torino gdje ga kralj Karlo pita za savjet o sustavu sveučilišnog studija i o monetarnim sustavima. Ministri iskorištavaju priliku te ga i oni pitaju za savjete. Ne želi ostati u Torinu pa prelazi u Milano. Kad je Josip II. došao u Milano, Carli postaje posrednikom između cara i naroda i postaje njego- vim najbližim savjetnikom (II. 348-362). Pietro Bonomo iz Trsta dobija poziv cara Rudolfa II. da dođe u Budim i u Beograd, pa čak i poziv u Carigrad. Godine 1600. nadvojvotkinja Marija, Rudolfova majka, poziva ga da pomogne u obrani nađkanjiš- ke tvrđave u Mađarskoj, koju opsjedaju Osmanlije. Ferdinand ga šalje u Poljsku da osigura pomoć protiv čeških ustanika (III. 34-35). Vojna karijera Giorgija Zuccata bilježi brojne prelaske iz jednoga dvora na dru- gi, gdje uspijeva osvojiti naklonost vojvodâ, knezova, kraljeva, dvorjanika. Uspio se 10 J. Romein, str. 75. Životopisci rado opisuju sebi duhovno srodne likove. 11 Paul Hazard, La Pensée européenne au XVIII e siècle de Montesquieu a Lessing , Pariz, 1963., str. 200.