Nova Istra

348 PRILOZI O ZAVIČAJU Ivan PEDERIN Stanković pisao, bile su doba slabije produkcije hrvatske književnosti. Stanković će kasnije čitati djela iliraca koji su objavljivali nakon što su Stankovićevi životopisi bili tiskani. Stankovića prožimlje ljubav prema Istri. U uvodu opisuje svoj rad opisuje riječ- ju patriotico , ističe Epulonov otpor rimskim osvajačima, što je značajka životopisâ XVII. i XVIII. st. u cijeloj Europi. Hvali se otpor pružen rimskim osvajačima, ali se cijeni kultura koju su Rimljani donijeli u osvojene pokrajine. U predgovoru drugome svesku Stanković piše da je Istra sudjelovala u talijanskoj renesansi te da se koristi sunčevim trakom„koji se tek kasnije proširio po svoj Europi, pa je Italija postala učiteljicom sviju“ (che poscia da colà si diffuse per l’Europa tutta divenendo la maestra delle altre nazioni“). Ovim je Stanković anticipirao „Primato morale e civile degli Italiani“ (Kulturno i moralno prvenstvo Talijanâ) Vincenza Gio- bertija (1844.), djelo u kojem je ovaj pisac opisao Italiju koja će se ujediniti kao prima inter pares europskih nacija zbog bujnog razvitka znanosti i umjetnosti u Italiji, toč- nije u Rimu, Firenci, Mlecima i još ponekom gradu, u XV.-XVI. st. Italija je za Stan- kovića kulturni pojam. On ipak nije blizak Mazziniju i Giobertiju, a to ne bi bio ni mogao biti zbog cenzure koja je u Mazziniju vidjela državnog neprijatelja i progonila liberale. Predsjednik Dvorskog dikasterija policije, u čijem se sastavu nalazio Ured za reviziju knjiga, grof Josef Sedlnitzky zabranio je Giobertijevu knjigu. 4 Stanković piše kako se Rossetto di Capua usudio na kapuanskom dvoru omalovažavati Santa Gavarda kao istarskoga barbarina, pa ga je ovaj izazvao na dvoboj i pobijedio (II. 23) 5 . Gian Rinaldo Carli iz Kopra u djelu „Antichità italiane“ opisuje ulogu Firence u kul- turi Francuske, a u drugom spisu ističe ulogu firentinskih učenjaka u otkrićuAmerike (II. 389). 6 Za nacionalizam srednjoeuropskg tipa nacija je rezultat povijesti i jezika, i Italija se ujedinjavala slijedeći načelo jezika; za nacionalizam zapadnoeuropskog tipa nacija je okvir unutar kojeg se razvija slobodna proizvodnja i trgovina, sloboda privat- nog vlasništva, rada i nije biološki određena. 7 Stanković je udaljen od jednog i drugog kazivala nesposobnom utjecati na proizvodnju knjiga i časopisa, pa je ona i ukinuta g. 1848. Ivan Pederin, Austrijska cenzura i nadzor nad tiskom u Dalmaciji , Matica hrvatska, Zadar, 2008. 4 Državni arhiv u Zadru, 9. kolovoza 1844. Pres. kut. 292. XI/2. Br. 4. 5 Citate iz Stankovićeva djela stavljam zbog kratkoće u zagrade, uz navod sveska i stranice. 6 Ovdje vrijedi napomenuti: Di Amerigo Vespucci Fiorentino lettera prima drizzata al Magnifico M. Pietro Soderini Gonfaloniere perpetuo della Magnifica & eccelsa Signoria di Firenze, di due viaggi fatti per il Serenissimo Re di Portogallo, sta nel Primo volume & terza editione delle navigationi et viaggi raccolto da M.Gio.Battaista Ramusio, & con colti & vaghi discorsi, da lui i molti luoghi dichiarato & illustrato, Con privilegio del Sommo Pontefice, et dello Illustrissimo Senato Veneto, In Venetia nella stamperia de Giunti l’anno MDLXIII. 7 Hans Kohn, The Idea of Nationalism, A study on its Origins and Backgrounds , New York, 1946. str. 16.