Nova Istra

344 PRILOZI O ZAVIČAJU Đuro VIDMAROVIĆ zadovoljno uvjetima svoga smještaja i da se nije željelo vratiti kući te da su se mnoga skrivala i bježala pred njima. Prvenstvo povratka napravljeno je uvažavajući etička načela. Vraćala su se djeca iz onih područja Istre i Dalmacije koja nije okupirala talijanska vojska. Prvo su se vraćala djeca koja su imala oba roditelja živa, zatim ona koja su imala jednog, a zatim siročad, i to samo ona koja su imala skrbnike. Za siro- čad koja nisu imala skrbnike preporuka je bila da ostanu kod dotadašnjih hranitelja gdje bi se školovala za različita, uglavnom zanatska zvanja. Ako se djeca nisu mogla dalje školovati, ostala bi raditi na poljoprivrednom imanju kod udomitelja. Pri tome bi u obiteljima koje nemaju vlastitu djecu bilo smješteno jedno dijete, a ako udo- mitelji imaju dijete, onda bi se u obzir uzimao spol djeteta. Kod obitelji koje imaju muško dijete, bilo bi smješteno žensko i obratno. 67 No, nije u svim krajevima bilo tako. Djeca se u svoje krajeve vraćaju selektivno. 68 Vlasti Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca 1919. godine, iako su prilike u Herce- govini bile izuzetno teške, zabranjuju dolazak rimokatoličke djece i inzistiraju na njihovom ubrzanom vraćanju iz Srijema u Hercegovinu. Povratak je dijelom tekao i neorganizirano. 69 Socijalni i politički aspekti zbrinjavanja djece Zbrinjavanje djece u udomiteljske obitelji tijekom Prvoga svjetskoga rata imalo je višestruku ulogu. Spašeni su njihovi životi i omogućeno je preživljavanje onih koji su ostali u glađu pogođenim krajevima. Istovremeno je u izrazito teškim ratnim uvjetima i u okolnostima upravno-političke rascjepkanosti hrvatskih pokrajina izražena hrvatska nacionalna solidarnost koja je pogodovala učvršćenju svijesti o jedinstvu hrvatskoga naroda. Također je i doprinijela kasnijem razvoju unutarhrvat- skih migracija i nastavljanju kolonizacije hrvatskoga puka prvenstveno iz Dalmacije i Hercegovine u bogatiju središnju Hrvatsku, Moslavinu i Slavoniju, što je ujedno pomoglo usporavanju demografskog gubitka u tim krajevima. Smještavanje srpske djece među srpskim življem, prvenstveno na području Bač- 67 KRAJAČIĆ, Ljudevit (1921.): Spomenspis na spasavanje istarske, bosansko-hercegovačke i dal- matinske djece, Naklada Narodne zaštite Saveza dobrotvornih društava, Zagreb, str. 77-81. 68 ŠIMONČIĆ-BOBETKO, Zdenka (1997.-2000.): Agrarna reforma i kolonizacija u Hrvatskoj 1918.-1941. , Hrvatski institut za povijest – AGM, Zagreb. 69 NIKIĆ, Andrija (1995.): Godine gladi, Povijesni prikaz spasavanja hercegovačke sirotinje (1916.- 1919.) , pretisak izdanja iz 1974., Mostar-Veljaci, Franjevačka knjižnica-Franjevački arhiv Mostar, Mostar, str. 99.; KOLAR, Mira (2008.): Zbrinjavanje gladne djece u Hrvatskoj za Prvoga svjetskoga rata , Hrvatski institut za povijest – Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje, Slavonski Brod, str. 15-16.