Nova Istra

336 PRILOZI O ZAVIČAJU Đuro VIDMAROVIĆ rimokatolika, 7.339 pravoslavne vjeroispovijesti i 151 muslimansko dijete). 26 Djecu su primile sve obitelji koje su to mogle, a obitelji koje nisu imale djecu na smještaju pomagale su na razne načine, prvenstveno osiguravajući im odjeću i obuću. 27 Mo- žemo pretpostaviti da je dio djece bio uzet i kao nadomjestak za radnu snagu u poljoprivredi, koje je u ratno vrijeme nedostajalo, ali to ne umanjuje humanitarni vid akcije. 28 O širini akcije govori i podatak da Središnji zemaljski odbor 1918. godine ima osam županijskih, pet gradskih i 1.488 mjesnih odbora s 9.463 povjerenika. (...) Bjelovarsko-križevačka županija bila je po broju povjerenika odmah iza Zagrebač- ke županije, te pokazujući veliku organizacijsku sposobnost, podnijela glavni teret zbrinjavanja gladne djece s juga tijekom Prvoga svjetskoga rata. 29 Udomljavanje istarske djece u Moslavini Prema zapisima i uMoslavini se teško živjelo, ali ne toliko koliko u glađu pogođenim krajevima. Nerodica je zbog vremenskih nepogoda zahvatila i Moslavinu. U Spomenici pučke škole Križ ravnajući učitelj August Petrović za školsku 1915./1916. godinu zapisao je: Ovoga je ljeta vladala u ovom kraju takova suša kakove ne pamte niti najstariji ljudi. Kukuruz je u poljima počeo venuti . 30 Nakon sušnog ljeta došla je velika hladnoća. (...) I ljeti 1917. bila je suša. Trava na livadama nije rasla, sijena je bilo malo, a otave nije ni bilo. Zbog suše žitarice su prisilno dozorile i dale manji prinos od očekivanog, a krumpir je podbacio. 31 (...) U takvim uvjetima nije bilo jednostavno uzeti dodatnog člana u obitelj i bri- nuti se za njegovu hranu, odijevanje, obuvanje i obrazovanje. 26 Stanje ferijalnih kolonija siromašne ratničke djece iz glađu ugroženih zemalja, Narodna zaštita , 1918., 2(4-6), str. 147-148. 27 Djeca iz hrv. krajeva, Hrvatska država , 19. XI. 1917. 28 KRAJAČIĆ, Ljudevit (1921.): Spomenspis na spasavanje istarske, bosansko-hercegovačke i dalmatin- ske djece , Naklada Narodne zaštite Saveza dobrotvornih društava, Zagreb, str. 61. 29 Bjelovarsko-križevačka županija graničila je sa županijom Somogy u Ugarskom kraljevstvu, Virovi- tičkom, Požeškom, Varaždinskom i Zagrebačkom županijom u Hrvatsko-slavonskom kraljevstvu. Njezinu sjevernu granicu činila je rijeka Drava, a oko 1910. površina joj je obuhvaćala 5.048 km 2 . Županija je bila podijeljena na kotareve: Bjelovar, Čazmu, Garešnicu, Gjurgjevac, Grubišno Polje, Koprivnicu, Kutinu i Križevce. Prema popisu iz 1910. županija je imala 332.592 stanovnika, a po jeziku županija je bila podijeljena: hrvatski jezik: 253.687, srpski jezik: 44.533, mađarski jezik: 14.224, njemački jezik: 4.235. 30 HR-DASK-380 Pučka škola Križ, Spomenica pučke škole 1886.-1957. 31 KOVAČEVIĆ, Dražen (2002.): Iz povijesti Gornje Jelenske, u: Kovačević, Dražen (ur.), Gornja Jelenska , Ceres-Mjesni odbor Gornje Jelenske, Zagreb, str. 65-135.