Nova Istra

323 Vladimir VOJINOVIĆ STUDIJE, OGLEDI, ZAPISI u antologijama savremene crnogorske poezije, skupa s pjesmama naših savremenika, pisaca starije i srednje generacije, kao što su one Slobodana Vukanovića, Mladena Lompara, Momira Markovića, Ljubete Labovića, Ljubomira Đurkovića, Milorada Popovića, Sretena Vujovića, Pavla Goranovića, Bogića Rakočevića, Nebojše Nikče- vića, Balše Brkovića i Aleksandra Bečanovića, te mladih pjesnika Jovanke Uljarević, Sanje Martinović, Vladimira Đurišića i Dragane Tripković. 3 Poetike ovih pjesnika svaka na svoj način tretiraju, i u skladu s vremenom u kome nastaju, tj. u skladu s intencijama svojih epoha, crnogorsko književno nasljeđe i sve aspekte tradicije. Značajno mjesto u tom nadasve interesantnom spektru zauzima i poetika osni- vača „Plime”, pjesnika, prozaiste i esejiste Jovana Nikolaidisa. Čovjeka koji je, spaša- vajući gole živote članova svoje porodice, ispisao najmanje desetak stranica budućih tomova istorije crnogorske književnosti, na kojima će se, izvjesno je, naći podaci o radu izdavačke kuće „Plima”; i to oni koji govore o osnivanju istoimene revije, ma- gazina i časopisa za književnost i književna pitanja, jednog od tri mjesta na kojima su slobodnomisleći Crnogorci devedesetih godina i u prvoj dekadi trećega mileniju- ma bez cenzure mogli objaviti sve što im je na umu; ali i oni podaci koji govore o uticaju tog glasila na pojedine žanrove crnogorske književnosti, a koji je sprovođen zahvaljujući objavljivanju specijalnih tematskih brojeva, poput Crnogorska ženska priča , Crnogorska horor priča , Crnogorska krimi priča i sl.; i, na koncu, podaci o izda- vačkoj djelatnosti izdavačke kuće „Plima” koja je svojim edicijama okupila domaće i strane pjesnike i prozaiste, teoretičare književnosti, teoretičare filma, sociologe i filozofe. „Plima” je imala jednakoga sluha za čuvanje od zaborava nepravedno po- tisnutih domaćih književnika, koji su zaslužni za razvitak pojedinih oblika i formi u crnogorskoj književnosti, i da u Crnu Goru dovede najaktuelnija inostrana ime- na književnosti i kulture. U „Plimi” su istovremeno objavljivani i objavljivali Sreten Asanović i Mirko Kovač, Slavoj Žižek i Žarko Paić. Osim ovih fakata, u nekim bu- dućim hrestomatijama biće pohranjeni i podaci o projektu Kuća za pisce , podaci o nevjerovatnom Nikolaidisovom pregnuću – da na jednoj od najudaljenijih tačaka valdanoškoga zaliva, mjestu nepristupačnom i otrgnutom od svijeta, sagradi dom za književni talenat i samoću, ili, kako ga u novoj pjesmi Grob nad gradom Nikolaidi- sov subjekt definiše: Grob nad gradom / U koga ću leći / Ubijeđen da sam zadocnio . I dakako, u stručnim i naučnim tekstovima posebnoga mjesta biće i za podatke o književnom radu članova Nikolaidisove iznimno talentovane familije – o proznom piscu i esejisti Andreju Nikolaidisu, o proznom piscu i putopiscu Nikoli Nikolaidisu i o pjesnikinji Sanji Martinović. Iako su ovi podaci sami po sebi vrijednost dostojna 3 Della montagna nera: Scrittori e poeti montenegrini contemporanei (a cura di Pavle Goranović) , Nardò: Besa, 2010.