Nova Istra

216 XVIII. ŠOLJANOVI DANI U ROVINJU Milorad STOJEVIĆ pa su neki odlomci poput dopadljivih pjesama u prozi 10 , a prokušani impresionis- tički recept je: neka se čitatelju dopadne kritičarev, ne i kritički, stil, a ne u tolikoj mjeri osoba i djelo osobe o kojoj se piše, bez obzira na to što je kritičar neskriveno naklonjen oboma, i osobi i njegovu djelu. Vrijedna je naznaka poznate teze o važno- sti sredine za formiranje umjetnika, potom izjava o vjerskom nagnuću kritičarevu, intimizacija teme, kao i proizvoljne sintagme iz gradbena fonda impresionista ( este- tizirani katolik , npr.). Njih podosta ima i u tekstu Don Miguel de Unamuno , kao i kumulacije dojmova, a na njihovoj redundanciji kao da počiva kritički stil. Ima ovdje dojmljivih sličica iz života i obavjesnosti. Čitatelj ima dojam kako je štivo nedovrše- no, jer djeluje kao odlomak većeg teksta ili blic-impresija . Dobrim stilistom pokazuje se Viktor Vida u feljtonu Poezija kavane, bara i au- tomata , o bićima kavana i novom dobu koje ih dokida u vremenskoj komociji. U Ménestrelu smrti (Edgar Allan Poe) Vida ne krije fascinaciju životopisom E.A. Poea i mitovima koji se oko njega pletu. Ponegdje je autor naznačio poetozofska nastojanja amerikanskog pisca, ima dobrih impresionističkih opservacija o općem pogledu na Poeovo djelo, kao i osobnih prosudaba. Od kritičkih Vidinih tekstova istaknuo bih onu s naslovom Lirika čulnih doživljaja (Zbirka Drage Ivaniševića) . Osvrće se on na knjigu D. Ivaniševića Zemlja pod nogama dobrim zapažanjima. Osim ostaloga, jasno detektira nadrealizam, iako mu nije sklon („bratija“), kao i poeziju Drage Ivaniševića, za koga kaže da nije toliko nadrealist koliko kasni modernist, nikako „prelat nadrealizma“. Naglašavajući kako je nastojao istaknuti dobra svojstva Ivaniševićeve poezije, vjerojatno aludira na to kako ona ima i onih drugih svojstava, ali ih ne spominje. Povod da ponešto progovori o umjetnosti, ponajviše o književnosti i njezinu oko- lišu, bila je Nazorova smrt, ali: Ovo je mala skica bilješke bez pretenzija (str. 286), a ima naslov Zapis o književnosti (Povodom smrti Vladimira Nazora) . Govori se tamo o recepciji koja ovisi o raspoloženju , a u igri je i duša, Burchardtova sućut za sve naše težnje . Indikativni su i podnaslovi u tekstu: Zakoni umjetnosti (ibid.) je dobra im- presionističko-ekspresionistička detekcija, ali ono što Vida ovdje drži znanstvenom terminologijom – nije takvom bila ni u vrijeme pisanja teksta a ni danas, ali ima i zapažanja o nekakvom sinkretističkom receptu za jednaku, ili sličnu recepciju više vrsti umjetnosti; Dodir pisca i publike (str. 288) govori o shvaćanju poezije, koja se služi isključivo svojim sredstvima , a Vidine fraze ovdje pokrivaju mnogošta 11 ; naziv/ 10 Na primjer na str. 243. 11 Npr.: Poezija ima svoje zahtjeve. Služeći se isključivo svojim sredstvima, ona ponire u tajnu ljudskog bića, u sublimni dan otajstva i u onu grozničavu težnju čovjeka iz koje se u životu razgranjuju osjećaji i djelat- nosti, konvergentno trojstvo istinitog, dobrog i lijepog. (Str. 288.)