Nova Istra

185 Božidar PETRAČ XVIII. ŠOLJANOVI DANI U ROVINJU tekst/polemiku Rasulo Doriana Vlaja . Zbog važnosti i značaja toga teksta, jer sadrži brojne informacije o Vidinu životu prije odlaska u argentinski egzil, ali i određene podatke o njegovu životu u emigraciji te pokazuje Vidino polemičko umijeće, po- kušajmo razmotriti njegovu pozadinu, odnosno pokušajmo odgovoriti na to kako je do spomenute knjige i Vidina upuštanja u takav angažman i polemiku uopće došlo. Početkom pedesetih godina mnogi su značajni javni radnici i političari u hrvat- skoj političkoj emigraciji pokušavali analizirati odnose između Hrvata i Srba u Ti- tovoj Jugoslaviji te sugerirati iznaći primjereno rješenje hrvatskoga pitanja. Koliko je hrvatska politička emigracija bila interesno rascjepkana, nepovezana ili isprepletena raznim obavještajnim službama, svjedoče brojne žalosne pojave svakovrsnog ocr- njivanja i diskreditacija pojedinih osoba i kojekakvih manipulacija pojedinim oso- bama i/ili emigrantskim skupinama. Bilo je u hrvatskoj emigrantskoj publicistici i periodici svakakvih rješenja, nerealnih očekivanja, tlapnja i mudrovanja, nostal- gičnih zazivanja prošlosti, svađa i međusobnih optuživanja, zahvaljujući što tajnim jugoslavenskim službama koje su se vješto znale ubacivati u pojedine emigrantske krugove, što međusobnim osobnim animozitetima i taštinama pojedinaca, što poli- tički nepremostivim razlikama. Glede knjiga i većih spisa, najprije je Pavle Ostović 2 1952. u New Yorku objavio knjigu The Truth abouth Yugoslavia (Istina o Jugoslaviji) za koju je uvodni tekst napisao Ivan Meštrović; godinu dana prije, 1951., Ante Ci- liga 3 objavio je u Parizu knjigu La Yougoslavie sous la menace intérieure et extérieure ( Jugoslavija pred unutarnjom i vanjskom opasnošću) , a 1952. na hrvatskom jeziku spis Dokle će hrvatski narod stenjati pod srpskim jarmom? Diskusija o suvremenim problemima hrvatske politike ; iste 1952. Jozo Kljaković objavljuje u Buenos Airesu, na poticaj prijateljâ, svoje uspomene U suvremenom kaosu . Tim se pokušajima uvi- da, analiza i cjelovitih rješenja pridružuje Vlaho Raić 4 i u travnju 1953. objavljuje 2 Pavle D. Ostović (?-1973.) bio je jugoslavenski diplomat, tajnik Jugoslavenskog odbora i osobni Trumbićev tajnik. 3 Ante Ciliga rodio se 20. veljače 1898. u Šegotićima na Puljštini, u južnoj Istri, a umro je 21. listo- pada 1992. u Zagrebu. Bio je političar, novinar i publicist. Dvadesetih godina 20. stoljeća bio je istaknuti komunistički aktivist i revolucionar. Bio je član Politbiroa KPJ. Od 1926. do 1936. boravi u Sovjetskom Savezu, gdje je tri godine zatočen u zatvoru na Uralu i dvije i pol godine u sibirskom zatočenju. a zatim disident. Preživio je i ustaški logor Jasenovac. U „Spremnosti“ piše analize o sovjetskom komunizmu. Nakon Drugoga svjetskog rata živio je u emigraciji kao oponent jugosla- venskom režimu, a 1990. vratio se u Hrvatsku. 4 Vlaho Raić (1895.-1972.) bio je hrvatski novinar i publicist. U projugoslavenskoj euforiji poslije Prvoga svjetskoga rata pipadao je ORJUNI (Organizaciji jugoslavenskih nacionalista). Bio je 1924. odgovorni urednik splitske „Hrvatske riječi“, a 1925. glavni urednik Trumbićeve „Hrvatske sloge“. Od konca 1926. do 10. travnja 1941. radio je u uredništvu dnevnog lista „Obzor“. Nakon obustave izlaženja toga dnevnika, dvije godine suuređuje hrvatsko-talijanski časopis „Preporod-Rinascita“.