Nova Istra

344 KRITIČKI PRISTUPI I OSVRTI Samanta Paronić kipova, koji su premješteni prilikom rušenja crkve. Autor je upotpunio spoznaje o različitim utjecajima prisutnima u razdobljima gotike i renesanse, iznijevši za- ključak da su pavlinski majstori iz drugih hrvatskih krajeva također imali stanovit utjecaj na poluotočno graditeljstvo. Marija Mirković analizirala je ikonografski sadržaj u crkvama na prostoru Pi- ćanske biskupije, starijima od 220 godina. Ustanovila je da među njima postoji zamjetna sličnost u crkvenome inventaru, sadržaju oltarâ i likovima svetaca, što svjedoči o kulturnim i političkim vezama i prilikama u središnjoj Istri. Prof. dr. sc. Nina Kudiš predstavila je opus Antonija Moreschija, autora ciklu- sa slika s prikazima iz Bogorodičina života u labinskoj crkvi Uznesenja Marijina. Njegova je jedina natpisom datirana slika Krunjenja Bogorodice iz 1613., koja se čuva u kastavskoj župnoj crkvi. Početkom XVII. stoljeća Moreschi je izvor zarade potražio u Labinu, gdje je osnovao radionicu i preminuo 14. kolovoza 1633., kako je zabilježeno u Matičnoj knjizi umrlih labinske župe, koja se čuva u Državnome arhivu u Pazinu. Članak Damira Tulića donosi niz vrijednih podataka o inventaru nekadašnje katedrale u Pićnu; riječ je o liturgijskoj srebrnini i brojnim relikvijama, među ko- jima je svakako najznačajnija pokaznica biskupa Giovannija II. Barba. Posebnu je pozornost autor posvetio Antoniju Michelazziju – znamenitomu riječkom kiparu XVIII. stoljeća, u čijemu se opusu ljepotom ističu pićanski glavni oltar i skulptura sv. Nicefora – kao i piranskomu altaristu Gasparu Albertiniju, koji je upravljao jednom od najproduktivnijih altarističkih radionica na području Istre, Kvarnera i Slovenskoga primorja. Dr. sc. Brigitta Mader predstavila je veleban restauratorski pothvat austrougar- ske Centralne komisije za istraživanje i zaštitu spomenika, koja je osnovana 1850. U njoj je odlučujuću ulogu imao konzervator Anton Gnirs, pod čijim je vodstvom od 1910. do 1913. poduzeta restauracija poznatoga gračaškog raspela iz XIII. sto- ljeća, triju mjesnih crkava te gradskih vratiju bivše tvrđave. Tema članka prof. dr. sc. Vitomira Belaja jest „Središnja Istra i rana teritorijalna organizacija hrvatskoga prostora“, u kojemu iznosi spoznaju da je u razdoblju prije uspostave franačke vlasti u Istri postojala slavenska plemenska zajednica, koja se prostirala s obiju strana Učke. Središnja Istra i hrvatsko područje istočno od rijeke Raše činili su jednu teritorijalnu jedinicu, što znači da u to vrijeme Raša nije pred- stavljala granicu između Istre i Hrvatske. Posljednjim prilogom u ovome zborniku iz pera novinara Davora Šišovića, pod nazivom „Iz tradicijskoga života Pićanštine – tri krbunske štorije“, ističe se važnost narodne predaje kao sastavnoga dijela svake kulture – tako se razne priče o nastan- ku i prošlosti Krbunâ još uvijek pamte među današnjim žiteljima toga kraja.