Nova Istra

342 KRITIČKI PRISTUPI I OSVRTI Samanta Paronić ljavaju u vrijeme ratova, epidemija, gladi i sličnih neprilika. Budući da su se u njiho- vu financijskom poslovanju nerijetko otkrivale nepravilnosti, 1675., 1741. i 1805. objavljen je cjelokupan popis istarskih bratovština s ukupnim godišnjim prihodi- ma. KoncemXVIII. stoljeća car Josip II. zabranio je rad pojedinim bratovštinama, a u Napoleonovo su doba ukinute gotovo sve; dopušteno je djelovanje isključivo dviju bratovština – Presvetoga sakramenta i Udruge duše čistilišta. Članak prof. dr. sc. Slavena Bertoše, naslovljen „Pićansko-puljske migracij- ske dodirne točke u novom vijeku“ nadovezuje se na primarno područje autorova znanstvenog rada – pulske matične knjige kao prvorazredan izvor pri proučavanju intenziteta migracijskih kontakata između Pićna i Pule. Obrađene matične knjige, u razdoblju od 1613. do 1817., omogućuju pregledan uvid u podatke o doselje- nicima različitoga društvenog statusa, a među onima koji su pridošli s područja austrijske Istre najčešće su zabilježeni upravo doseljenici iz Pićna. Rad dr. sc. Zorana Ladića i Gorana Budeča zasniva se na proučavanju pićanskih matičnih knjiga krštenih, odnosno rođenih u razdoblju od 1664. do 1732., a koje su pohranjene u Državnome arhivu u Pazinu. Pozornost je usmjerena na kvanti- tativnu analizu godišnje i mjesečne distribucije rođene djece s obzirom na spolnu strukturu, odnos izvanbračne i djece rođene u zakonitome braku, kao i udio bli- zanaca u ukupnome broju rođenih. Razmotrivši utjecaj tridentskoga liturgijskog kalendara na izbor dječjih imena, autori zaključuju da je na Pićanštini prevladavao sustav davanja imena djeci u skladu s praćenjem liturgijskoga kalendara. Rino Cigui u članku „Il colera nella storia istriana del XIX secolo e l’epidemia del 1855 a Pedena“ osvrnuo se na demografske i društvene posljedice izazvane va- lom epidemijâ kolere, koje su tridesetih godina XIX. stoljeća zahvatile istarsko po- dručje. Godine 1855. izbila je najgora epidemija kolere, koja je gotovo desetkovala stanovništvo, a pritom nije poštedjela ni pićansku župu – tijekom 98 dana zaraze umrle su 42 osobe. Dr. sc. Maria Bidovec predstavila je odnos Johanna Weickharda Valvasora, značajnoga kranjskog polihistora, prema središnjoj Istri, najmanje mu poznatoj od svih pokrajina koje su ulazile u sastav tadašnje Vojvodine Kranjske. U znamenitoj Slavi Vojvodine Kranjske Valvasor je opisao niz različitih zanimljivosti istarskoga kraja, pa je tako prvi zapisao tekst o navodnom postojanju čuvenoga vampira iz Kringe, Jure Granda. Mons. dr. sc. Juraj Batelja proučio je tragove djelovanja pustinjakâ Reda sv. Au- gustina na cjelokupnome istarskom prostoru, a posebice u Pićnu, gdje su šestorica tamošnjih biskupa – od prvoga, sv. Nicefora, do posljednjega, Aldraga Antonija de Piccardija – pripadala toj redovničkoj zajednici. Istraživanje dokumenata prona- đenih u arhivima otkriva spoznaju da su sljedbenici augustinaca čuvali glagoljičko