Nova Istra

341 Samanta Paronić KRITIČKI PRISTUPI I OSVRTI nalaz, koji svjedoči o pogibiji 36 ljudi ispod prapovijesne gradine Monkodonje kod Rovinja, autor je zaključio kako datiranje nakita iz grobnice povezuje dva netom opisana događaja kao uzrok i posljedicu propasti istarskih naselja u kasnoantičko- me i ranosrednjovjekovnom dobu. „Pravni status i jurisdikcija Pićna od antike do srednjeg vijeka“ naslov je članka dr. sc. Ivana Milotića, u kojemu problematizira pravne i povijesne aspekte nastan- ka Pićanske biskupije. Ističe kako dosad nisu zabilježena izričita svjedočanstva na osnovi kojih bi se sa sigurnošću moglo ustvrditi da je na području Pićna u antici postojalo naselje municipalnoga statusa, no malobrojna natpisna građa ipak potvr- đuje pripadnost rimskomu svijetu. Osnivanje same biskupije smješta u razdoblje Justinijanove vladavine. Uslijed prodora Slavena krajem VI. Stoljeća, bizantska je vlast oslabjela, a pojavio se i problem napuštanja biskupskih sjedišta. Dolaskom franačke vlasti, ubrzan je proces doseljavanja slavenskoga stanovništva u unutraš- njost Istre, a upravo je Pićanskoj biskupiji pripala važna uloga u njihovu pokršta- vanju. Dr. sc. Alojz Štoković analizirao je posjedovne odnose u Pićanskoj biskupiji u kontekstu socijalnih nemira na području Pazinske knežije. Ističe da je 1580. pi- ćanski kaptol dao izraditi urbar radi zaštite vlastite imovine i pisanoga potvrđi- vanja prava koja su mu oduvijek pripadala. Dvadeset godina kasnije uslijedio je revidirani urbar istoga kaptola, koji donosi podrobnije podatke o strukturi kaptol- skih obveznika i njihovih obveza. Nakon Uskočkoga rata, koji je doveo do sloma istarskoga gospodarstva, pićanski je biskup Antonio Zara u razdoblju od 1617. do 1621. dao napisati urbar s ciljem zaštite postojećega imovinskog stanja, koje se uspjelo sačuvati sve do ukinuća biskupije 1788. Uvidom u Terezijanski katastar za Kranjsku iz 1747., mr. sc. Danijela Juričić Čargo donosi cjelovitu sliku o gospodarskim prilikama na posjedima pićanskih biskupa. Terezijanski katastar uveden je radi popisivanja biskupskih prihoda, a s obzirom na to da je Pićanska biskupija – osim crkvene – imala i ulogu zemljopo- sjednika, od podanikâ Pićna, Tupljaka i Škopljaka prikupljala je feudalna podava- nja, stoga spomenuti izvor donosi podatke o seljačkim posjedima, koje su obrađi- vali podanici, ali i popis dohodaka od dominikalnih zemljišta. Unatoč reformama Marije Terezije, na polju gospodarstva ne uočava se napredak zbog neprilika u prethodnim dvama stoljećima; i dalje su dominirali poljoprivreda i stočarstvo, a i agrarni se odnosi nisu bitnije izmijenili. Denis Visintin u svojemu je radu prikazao djelovanje istarskih bratovština, s posebnim osvrtom na ekonomsko stanje onih na prostoru Pićanske biskupije i na njihovo upravljanje imovinom. Autor navodi kako se prve bratovštine na istarsko- me poluotoku pojavljuju u drugoj polovici XI. stoljeća, a izniman napredak doživ-