Nova Istra

340 PIĆANSKA BISKUPIJA I PIĆANŠTINA Pićanska biskupija i Pićanština : zbornik radova međunarodnog znanstvenog skupa održanog 23. i 24. listopada 2008. godine, Državni arhiv u Pazinu, Posebna izdanja, sv. 23., Pazin, 2012., 280 str. Nedavno je svjetlo dana ugledao zbornik Pićanska biskupija i Pićanština , koji pred- stavlja vrijedan prilog cjelovitom upoznavanju prošlosti, kulturne baštine i sadaš- njosti središnjega dijela Istre. U izdanju su objavljeni radovi s međunarodnoga znanstvenog skupa održanoga 23. i 24. listopada 2008. u Pićnu, Gračišću i Pazinu u povodu 50. obljetnice osnutka Državnoga arhiva u Pazinu te 220. obljetnice uki- nuća Pićanske biskupije. Nakon kratkoga uvoda koji potpisuju urednici, prof. dr. sc. Robert Matijašić i dr. sc. Elvis Orbanić, slijedi članak dr. sc. Klare Buršić-Matijašić, pod naslovom „Rana povijest na prostoru Pićanske biskupije“. Autorica je na temelju arheoloških istraživanja, podataka iz literature, ali i proučavanja topografskih karata ustvrdila kako su najstariji tragovi naseljenosti pronađeni na području Čepićkoga polja, a riječ je o nalazištima na otvorenom – Ivšišće i Kostadini – koji datiraju iz vremena ranoga gornjeg paleolitika i mezolitika. Položaj gradinskih naselja bio je uvjetovan prirodnom konfiguracijom terena, a među prapovijesnim se nalazištima osobito ističe Stari grad kraj Oriča. Budući da su na lokalitetima brončanoga i željeznoga doba Istre vrlo rijetki primjerci metalnih predmeta, brončano koplje iz Oriča pred- stavlja iznimnu dragocjenost. U radu „Propast kasnoantičkih naselja i nekropola u Istri u ranom srednjem vi- jeku“ dr. sc. Vladimir Sokol razmotrio je razloge koji su doveli do prestanka posto- janja naselja u većemu dijelu istarskoga poluotoka na razmeđu VIII. i IX. stoljeća. Članak donosi kritički osvrt na zbivanja u prijelomnim vremenskim razdobljima, a na temelju rekonstrukcije događaja iznosi se pretpostavka o mogućemu vojnom su- kobu s franačkom vojskom 787. Analiziravši pored toga i nezaobilazan arheološki